Dok tenzije između Izraela i Irana prelaze granicu diplomatskih opomena i prerastaju u otvoreni oružani sukob, cijeli svijet zadržava dah.
Napad Izraela na više od 100 ciljeva u Iranu 13. juna – među kojima su i nuklearna postrojenja – označio je novu fazu bliskoistočne krize. No dok borbeni avioni nadlijeću Teheran, posljedice se osjećaju mnogo dalje – u ekonomijama, energetskim tržištima i političkim strategijama širom svijeta.
Cijena sukoba: Nafta na prvoj liniji udara
Prva i najosjetljivija posljedica izraelsko-iranskog sukoba odnosi se na energetsku sigurnost. Iran je među najvećim svjetskim proizvođačima nafte, a gotovo trećina globalnog izvoza te sirovine prolazi kroz Hormuški tjesnac – stratešku tačku koju Iran može blokirati. Samo nekoliko sati nakon napada, cijene nafte skočile su za više od 6 %, s mogućnošću rasta i preko 100 dolara po barelu ukoliko se sukob proširi.
Lančana reakcija na ekonomiju
Skuplja nafta automatski znači skuplji prevoz, proizvodnju i hranu. Inflacija, koja je u mnogim zemljama tek počela da se smiruje nakon pandemije i rata u Ukrajini, ponovo bi mogla rasti. Centralne banke, koje su planirale smanjiti kamatne stope, mogle bi biti prinuđene da ih zadrže na visokim nivoima, što usporava investicije i rast.
U najgorem scenariju, pojedine evropske i azijske ekonomije mogle bi skliznuti u recesiju, dok bi u zemljama u razvoju došlo do nestašica goriva i hrane.
Političke tenzije i nova osovina sukoba
Rat između Izraela i Irana nosi i ogroman geopolitički rizik. Iran ima široku mrežu saveznika i paravojnih organizacija u regiji – od Hezbolaha u Libanu, preko Hutija u Jemenu, do šiitskih milicija u Iraku i Siriji. Njihovo aktiviranje moglo bi otvoriti višestruke frontove, pretvarajući lokalni sukob u regionalni rat s potencijalom da uvuče i velike sile.
SAD, koje formalno nisu uključene u napad, mogle bi biti uvučene ukoliko dođe do napada na američke baze u Iraku ili na saveznike poput Saudijske Arabije. Kina i Rusija, koje imaju značajne interese u Iranu, pozvale su na suzdržanost, ali i signalizirale da ne odobravaju širenje zapadnog vojnog uticaja u regiji.
Sigurnosne prijetnje i nestabilnost
Rat u Iranu znači i pojačane sigurnosne mjere širom svijeta. Već su pojačane kontrole na aerodromima, obavještajne službe izvještavaju o mogućim osvetničkim napadima na izraelske i zapadne ciljeve u inostranstvu, a tehnološki i finansijski sektori bilježe povećan broj sajber napada.
Budućnost: tri scenarija
Kontrolisana eskalacija: Sukob se zadržava na vojnim udarima bez direktnog napada na energetske objekte. Cijene energenata ostaju visoke, ali stabilne.
Regionalna destabilizacija: Iran aktivira svoje saveznike u regiji, a Izrael odgovara udarima širom Bliskog istoka. Dolazi do rasta cijena energenata, porasta izbjegličkih valova i slabljenja tržišta.
Globalna kriza: Blokada Hormuškog tjesnaca i potpuni kolaps naftnog izvoza iz Irana. Svjetska ekonomija se suočava s ozbiljnom recesijom, inflacija izmiče kontroli, a geopolitička ravnoteža se mijenja.
Iako je sukob fizički udaljen od Evrope, Azije i Amerike, njegovi efekti neće zaobići nijedan kontinent. Pitanje nije više hoće li rat između Izraela i Irana uticati na svijet – već koliko duboko i koliko dugo. S obzirom na značaj koji obje zemlje imaju u globalnom energetskom i sigurnosnom sistemu, ovaj sukob ima potencijal da redefiniše međunarodne odnose u godinama koje dolaze.
(MONDO)