Više od pet miliona ljudi u preko 2.000 američkih gradova izašlo je na ulice 14. juna, u možda najmasovnijem građanskom otporu u novijoj istoriji Sjedinjenih Američkih Država.
Protesti pod nazivom “No Kings” (Bez kraljeva) organizovani su kao odgovor na, kako učesnici tvrde, sve očitiju eroziju demokratskih principa i otvorene autoritarne tendencije predsjednika Donalda Trampa.
Pokret 50501, koji stoji iza organizacije protesta, simbolično je izabrao Dan zastave kako bi poslao poruku: “Amerika ne treba kraljeve – nego odgovorne lidere”.
Njujork, Los Anđeles, Filadelfija, Sijetl i Čikago okupili su desetine hiljada demonstranata. Uprkos kiši, građani su u Njujorku u kolonama nosili transparente s porukama poput: "Zastava pripada narodu, ne kralju" i "Demokratija prije monarhije".
U Los Anđelesu je policija upotrijebila suzavac kasno uveče, dok je u Solt Lejk Sitiju došlo do oružanog incidenta – jedna osoba je ranjena, a napadač uhapšen. U Virdžiniji, vozilo se zaletjelo u grupu demonstranata, pri čemu su dvije osobe lakše povrijeđene.
Gradonačelnik Filadelfije, Džim Keni, izjavio je da “građani imaju puno pravo da izraze nezadovoljstvo politikama koje im oduzimaju osnovna prava i slobode”.
Guverner Kalifornije Gevin Njusom je poručio:
“Ovo je glas Amerike koja ne pristaje na diktaturu. U ovoj zemlji nema kraljeva”.
Bijela kuća se nije oglašavala, ali su izvori iz Trampove administracije za Politiko naveli da su protesti “još jedan pokušaj liberalne elite da destabilizuje državu”.
Organizatori pokreta 50501 Muvment poručuju da je riječ o početku dugoročne borbe za očuvanje institucija i vraćanje ravnoteže vlasti.
"Ovo nije partijsko pitanje. Ovo je pitanje ustava. Kad predsjednik maše zastavom kao da je njegova lična imovina – svi gubimo", izjavila je Liza Čening, profesorka političkih nauka i jedna od organizatorki protesta u Bostonu.
Trampov drugi mandat obilježen je nizom odluka koje su, prema mišljenju mnogih analitičara i građana, direktno potkopavale demokratske institucije. Među njima su:
- Naređenje o vojnoj paradi u Vašingtonu, uprkos protivljenju Kongresa i javnosti.
- Slanje saveznih trupa u pojedine savezne države radi suzbijanja protesta bez konsultacija sa lokalnim vlastima.
- Sistematski napadi na nezavisne medije, uključujući oduzimanje akreditacija i otvoreno targetiranje novinara.
- Restriktivne imigracione mjere, uključujući produženo pritvaranje migranata i maloljetnika.
- Pritisci na pravosuđe i javna diskreditacija sudija Vrhovnog suda.
- Pokušaji izmjena izbornog zakonodavstva u cilju pogodovanja vladajućoj stranci.
Ove odluke, tvrde organizatori protesta, predstavljaju direktan pokušaj koncentracije moći u rukama jednog čovjeka – što je upravo ono čemu su se tvorci američkog ustava najviše protivili.
“No Kings” protesti predstavljaju ozbiljan pokazatelj da veliki dio američke javnosti odbacuje ideju o personalizovanoj, militarizovanoj i neodgovornoj vlasti. Iako su protesti uglavnom protekli mirno, incidenti koji su ih pratili pokazuju koliko su duboko ukorijenjene političke i društvene podjele u današnjoj Americi.
(MONDO/AP/Politiko)