Naučnici procenjuju da bi oko 250 ptičjih vrsta izumrlo i da sve prijetnje odmah prestanu jer su već na ivici nestanka.
Više od 500 ptičjih vrsta moglo bi da izumre do kraja vijeka ako se hitno ne uvedu posebni programi zaštite, stoji u novom istraživanju Univerziteta u Redingu, prenosi Gardijan.
Ugrožene su vrste poput arktičke čigre, grlice i velike droplje, a naučnici ističu da nije riječ samo o gubitku raznolikosti, već i o ozbiljnoj prijetnji po stabilnost ekosistema širom svijeta.
Studija, objavljena u časopisu "Nature Ecology and Evolution", analizirala je oko 10.000 vrsta ptica i koristila podatke IUCN-a (Međunarodne unije za očuvanje prirode) kako bi izradila projekciju rizika. Ključni uzroci izumiranja su gubitak staništa, širenje i intenziviranje poljoprivrede, klimatski uslovi i krivolov.
"Suočavamo se s krizom izumiranja ptica kakvu moderna istorija još nije zabilježila. U pitanju je više od 500 vrsta, to je trostruko više nego što je izumrlo u posljednjih 500 godina", rekla je glavna autorka strudije Keri Stjuart.
Naučnici procjenjuju da bi oko 250 ptičjih vrsta izumrlo i da sve pretnje odmah prestanu jer su već na ivici nestanka.
Upravo zato naglašavaju da samo očuvanje okoline više nije dovoljno jer su za najugroženije vrste potrebne aktivne mere poput uzgoja u zatvorenom, puštanja u prirodu i obnavljanja staništa.
"Neke ptice nećemo spasiti samo tako što ćemo prestati da im prijetimo. Potrebni su posebni programi oporavka kako bi preživjele", rekla je Stjuartova.
"Ima nade ako se djeluje odlučno"
Postoje dokazi da takvi programi mogu da budu uspješni. Kalifornijski kondor, koji je 1987. izumro u divljini, "vraćen" je kroz uzgoj u zatočeništvu - danas ih je oko 350 u prirodi. U Velikoj Britaniji, plašljiva močvarna ptica bukavac izumrla je još u 19. vijeku, ali je zahvaljujući obnovi močvara, prošle godine zabilježeno više od 280 mužjaka u sezoni parenja, tj. najviše u posljednjih 200 godina.
Profesorka Manuela Gonzalez-Suarez, koautorka studije, naglašava da je potrebna kombinacija preventivnih i interventnih mjera.
"Zaustavljanje prijetnji nije dovoljno. Za čak 250 do 350 vrsta biće potrebne dodatne mjere zaštite kako bi preživjele narednih sto godina", navela je.
Skoro polovina svih ptičjih vrsta u svijetu opada
Najnoviji globalni izvještaj "State of the World’s Birds" pokazuje da je gotovo 50 odsto svih vrsta ptica na svijetu u opadanju. Među najvažnijim prijetnjama navode se seča šuma, invazivne vrste, lov, klimatske promene i uništavanje prirodnih resursa.
Glavni naučnik organizacije "BirdLife International", Stjuart Butčart, ističe da neće biti dovoljno samo štititi područja već su potrebne i konkretne akcije na terenu.
"Ne postoji čarobno rješenje. Osim zaštite staništa, nekim vrstama će biti potrebne vrlo ciljane akcije, uzgoj u zatočeništvu, premještanje populacija ili čak dodatna prehrana kako bi uopšte imale šanse za oporavak", rekao je.
Zaključak istraživača je jasan: ako se globalno ne uvedu sistemske mjere zaštite, gubici neće biti samo biološki, nego i funkcionalni jer ptice igraju ključnu ulogu u zdravlju naše planete.
(Mondo/Index.hr)