Više od četvrtine ispitanika reklo je da smatraju da je vojni napad na Njemačku u narednih pet godina veoma ili umjereno vjerovatan.
Samo otprilike jedan od šest Nijemaca kaže da bi bio spreman da bez oklijevanja nosi oružje u slučaju rata, prema novom istraživanju, prenosi nemačka novinska agencija DPA.
Šesnaest odsto ispitanika u anketi, koju je za medijsku grupu RND sprovela firma za istraživanje javnog mnjenja Forsa, reklo je da bi se "definitivno" borili, dok je 22 odsto reklo da bi to "vjerovatno" učinili.
Jasna većina, 59 odsto, rekla je da "vjerovatno ne bi" ili sigurno ne bi branili Njemačku oružjem ako bi zemlja bila napadnuta. Među ženama, ovaj procenat raste na 72 odsto.
Većina vjeruje da će morati da brane saveznike.
Istovremeno, više od četvrtine ispitanika (27 odsto) reklo je da smatraju da je vojni napad na Njemačku u narednih pet godina veoma ili umjereno vjerovatan.
Pedeset devet odsto ispitanika reklo je da vjeruje da je vjerovatno da će Njemačka morati da pruži vojnu pomoć drugoj članici NATO-a u skladu sa svojom obavezom međusobne odbrane tokom istog perioda.
Anketa, u kojoj je učestvovalo oko 1.000 njemačkih građana, sprovedena je 28. i 29. jula u vrijeme zaoštrene debate o spremnosti zemlje da se brani.
Margina greške je tri procentna poena.
Njemačkoj fali vojnika
Inače, Njemačka je od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine uložila gotovo 100 milijardi evra u modernizaciju njemačke armije Bundesver. Međutim, dok se novac sliva u vojni budžet, ključni problem ostaje neriješen, nedostatak ljudstva.
Komesarka za oružane snage, Eva Hegl, upozorila je ranije da Njemačka nije bliže svom cilju da do 2031. godine poveća broj aktivnih vojnika na 203.000. Naprotiv, ukupni broj pripadnika vojske se prošle godine čak smanjio, dijelom zbog velikog broja odustajanja. Četvrtina od 18.810 novih regruta koji su potpisali ugovore u 2023. napustila je vojsku u roku od šest mjeseci.
"Ovaj trend mora hitno biti zaustavljen i preokrenut", poručila je Heglova.
Portparol Bundesvera za Financial Times istakao je krajem proljeća da je vojska uvela dodatne mjere kako bi spriječila nagle odlaske regruta, uključujući obavezni otkazni rok kako bi se izbjegle "isforsirane, emotivne" odluke. Ipak, visoki vojni komandant upozorava da pripadnici generacije Z poznati u poslovnom svijetu po tome što mijenjaju korporativnu kulturu, ulaze u vojsku sa drugačijim shvatanjima i očekivanjima.
"Osjetljivi su, lako zaplaču. Govore o balansu između posla i privatnog života. Razumijem ih. Odrasli su u drugačijem vremenu. To nije nužno loša perspektiva. Ali se ne uklapa u ratne okolnosti".
(MONDO/EUpravo zato)