Ekstremne vrućine, suše, poplave i požari već su koštali EU najmanje 43 milijarde evra, a do 2029. gubici bi mogli da dostignu nevjerovatnih 126 milijardi.
Ekstremne vremenske prilike koje su ovog ljeta pogodile Evropu nanijele su neposredne ekonomske gubitke od najmanje 43 milijarde evra, pokazuje procjena na nivou EU, dok se očekuje da će ukupni troškovi do 2029. porasti na čak 126 milijardi evra.
Prema brzoj analizi, koja još nije prošla stručnu recenziju, ali se oslanja na podatke objavljene u nedavnoj akademskoj studiji, samo jedno brutalno ljeto obilježeno toplotnim talasima, sušama i poplavama smanjilo je ekonomski učinak EU za 0,26 odsto u 2024. godini.
Najviše su pogođene Kipar, Grčka, Malta i Bugarska, sa kratkoročnim gubicima većim od 1 odsto njihove "bruto dodate vrijednosti" (BDV), pokazatelja sličnog BDP-u. Slijedile su ih druge mediteranske zemlje, Španija, Italija i Portugal.
Istraživači sa Univerziteta u Manhajmu i Evropske centralne banke ocijenili su da su rezultati zapravo "konzervativni", jer ne uključuju rekordne požare koji su proteklog mjeseca opustošili jug Evrope, niti kumulativne efekte kada se više ekstremnih događaja poklopi u isto vrijeme.
Autorka studije, ekonomistkinja Sehriš Usman, navela je da bi "pravovremene procjene" mogle pomoći donosiocima odluka u odsustvu zvaničnih podataka.
"Pravi troškovi ekstremnih vremenskih prilika otkrivaju se sporo, jer se posljedice osjećaju kroz brojne kanale koji nadilaze početni udar", rekla je ona.
Širi efekti, a ne samo direktna šteta
Naučnici u međuvremenu pokušavaju da utvrde koliko je globalno zagrijavanje doprinijelo ovakvim ekstremima: istraživanja pokazuju da su klimatske promjene učinile požare u Španiji i Portugalu čak 40 puta vjerovatnijim, a u Grčkoj i Turskoj deset puta. U junskom "tiho razornom" toplotnom talasu broj žrtava u 12 velikih gradova bio je trostruko veći zbog zagađenja koje zagrijava planetu.
Za razliku od istraživanja koja obično mjere direktne štete, uništenu imovinu ili osigurane gubitke, ova studija je pratila i šire efekte, poput smanjenih radnih sati građevinara tokom vrućina ili kašnjenja u saobraćaju nakon poplava.
"Rezultati potvrđuju da su širi ekonomski udari ekstremnih vremenskih prilika značajniji od neposredne štete i traju duže nego što se misli", izjavio je Štefan Alagjat, glavni ekonomista za klimu u Svjetskoj banci. On je upozorio da se u analizi koriste "nesavršeni pokazatelji" koji vjerovatno potcjenjuju stvarne troškove, naročito kada su pogođene siromašne zajednice čiji se gubici u BDV-u ne vide jasno, iako je njihova patnja ogromna.
Gert Bijnens iz Nacionalne banke Belgije dodao je da se često zanemaruje još jedan veliki "skriveni trošak" – poremećaj u lancima snabdjevanja. Njegovo istraživanje o poplavama u Belgiji 2021. pokazalo je da su fabrike, iako udaljene od pogođenih područja, bilježile drastičan pad prodaje ukoliko su zavisile od dobavljača iz poplavljenih zona. Prema njegovim procjenama, ignorisanje takvih efekata može dovesti do potcjenjivanja štete i do 30 odsto.
"Iako ovakve procjene nose određenu nesigurnost jer se zasnivaju na istorijskim prosječnim podacima i ne obuhvataju uvijek složene kombinovane događaje, poruka je jasna: ekstremne vremenske prilike već ostavljaju ogroman ekonomski trag, a indirektne posljedice mogu biti jednako razorne kao i sama fizička razaranja", zaključio je Bijnens.