Gašenje sportske rubrike, stranih dopisništava i "Book World"-a potreslo je jedan od najznačajnijih američkih medija i otvorilo pitanje budućnosti kvalitetnog novinarstva u digitalnoj eri.
Jedan od najuglednijih svjetskih medija, "Vašington post", saopštio je da otpušta oko trećinu zaposlenih, u potezu koji je izazvao šok u novinarskoj zajednici i šire. Među najpogođenijim dijelovima redakcije su sportska rubrika, više stranih dopisništava, kao i čuveni "Book World", prostor posvećen književnim kritikama i razgovorima sa autorima.
Glavni urednik Met Marej ocijenio je da je odluka "bolna, ali neophodna", uz obrazloženje da se medij mora prilagoditi promjenama u tehnologiji i navikama publike.
"Ne možemo biti sve za svakoga", poručio je zaposlenima. Odmah nakon unutrašnjeg sastanka, novinari su elektronskom poštom obavještavani da li im je radno mjesto ukinuto.
Iako su se nedjeljama unazad pojavljivale glasine o otpuštanjima, obim rezova iznenadio je čak i iskusne novinare. Pogođeni su gotovo svi segmenti redakcije, uključujući i inostrana dopisništva. Kao posebno alarmantna vijest odjeknula je informacija da su otpušteni svi dopisnici i urednici za Bliski istok.
Otkaz usred ratne zone
Među otpuštenima je i dopisnica "Vašington posta" iz Ukrajine Lizi Džonson koja je izvještavala o ratnim sukobima u toj zemlji.
"Upravo sam otpuštena iz Vašington posta usred ratne zone. Nemam riječi. Slomljena sam", napisala je Džonson na društvenim mrežama ubrzo nakon što je primila vijest.
Uz ovu poruku označila je jednu od svojih starijih objava iz januara, u kojoj je otvoreno govorila o teškoćama rada u ratnoj zoni, ali i ponosu što izvještava za redakciju kao što je "Vašington post".
"Buđenje bez struje, grijanja ili tekuće vode. (Opet.) Ali posao ovdje u Kijevu se nastavlja. Zagrijavanje u autu, pisanje olovkom - mastilo se smrzava. Uprkos tome koliko ovaj posao može biti težak, ponosna sam što sam dopisnica Vašington posta", napisala je i tada.
Kritike na račun Bezosa
Brojne javne ličnosti i medijski stručnjaci osudili su ovaj potez. Bivša predsjednica Predstavničkog doma SAD Nensi Pelozi upozorila je da "osiromašene redakcije slabe demokratiju", dok je nekadašnji glavni urednik lista Martin Baron nazvao dešavanja "samouništavanjem brenda".
Kritike su posebno usmjerene ka vlasniku lista, milijarderu Džefu Bezosu, koji se posljednjih nedjelja nije oglašavao, uprkos apelima novinara da interveniše. Prema navodima iz redakcije, list je u posljednje vreme gubio pretplatnike i zbog kontroverznih uređivačkih odluka, uključujući uzdržavanje od očekivane podrške Kamali Haris na izborima 2024. godine, u trci protiv Donalda Trampa.
Problemi "Vašington posta" posebno dolaze do izražaja u poređenju sa konkurentom, "Njujork tajmsom", koji je posljednjih godina bilježio rast zahvaljujući ulaganjima u digitalne proizvode i proširenje ponude.
Odluka o gašenju sportske rubrike označila je kraj jedne ere u kojoj su u tom odjeljenju stasavala neka od najpoznatijih imena američkog sportskog novinarstva. Istovremeno, simbolička težina ovih rezova podsjeća na slavnu prošlost lista, od afere Votergejt koju su razotkrili Bob Vudvord i Karl Bernstin, do kultne "Style" rubrike.
Mnogi u novinarskom svijetu strahuju da ovo nije samo kriza jednog medija, već znak dubljeg problema sa kojim se suočava kvalitetno novinarstvo u digitalnom dobu tražeći odgovor na pitanje kako sačuvati uticaj, kredibilitet i finansijsku održivost bez odricanja od osnovnih profesionalnih vrijednosti.