Svjetska banka priprema se za povećan broj zahtjeva za hitnu finansijsku pomoć zemalja pogođenih ekonomskim posljedicama rata protiv Irana, dok je više država već aktiviralo krizne mehanizme pomoći.
Svjetska banka se sprema za moguće povećanje zahtjeva za hitno finansiranje od zemalja u razvoju pogođenih ekonomskim posljedicama rata protiv Irana, navodi se u internom dokumentu u koji je Rojters imao uvid.
Prema tom dokumentu, 27 zemalja je aktiviralo krizne finansijske mehanizme vezane za postojeće programe od početka američko-izraelskog rata protiv Irana 28. februara. Tri zemlje su već usvojile nove instrumente za vanredne situacije, dok ostale još uvijek sprovode interne procedure.
U izvještaju se ne precizira koje su zemlje uključene niti koliko pomoći bi na kraju moglo biti zatraženo. Svjetska banka nije komentarisala navode, ali je predsjednik institucije Adžaj Banga prošlog mjeseca rekao da postojeći krizni okvir može odmah staviti na raspolaganje između 20 i 25 milijardi dolara zemljama putem unapred dogovorenih alata, preraspodjele sredstava projekata i mehanizama brzog plaćanja.
Dodao je da bi banka u narednih šest mjeseci mogla da restrukturira dio šireg kreditnog portfolija i poveća ukupnu podršku na oko 60 milijardi dolara, dok bi dugoročnija prilagođavanja mogla da podignu taj iznos na približno 100 milijardi.
Rat je poremetio globalnu trgovinu i tokove robe, posebno na tržištima energije i đubriva, dodatno opterećujući ranjive ekonomije koje se već suočavaju sa inflacijom i fiskalnim pritiscima.
Zvaničnici u Keniji i Iraku potvrdili su da traže brzu podršku od Svjetske banke, pri čemu je Kenija pogođena rastućim cijenama uvoza goriva, a Irak naglim padom prihoda od nafte. Rojters, pozivajući se na tri poznata izvora, navodi da je do sada podneseno relativno malo formalnih zahtjeva.
"Zemlje su definitivno u fazi čekanja i viđenja", rekao je jedan od izvora, javlja Klix.
Kevin Galager, direktor Centra za globalnu razvojnu politiku na Univerzitetu u Bostonu, procijenio je da su mnoge vlade spremnije da traže pomoć od Svjetske banke nego da uđu u programe MMF-a.
"Zemlje su spremnije da traže sredstva Svjetske banke nego da pregovaraju sa MMF-om, jer programi MMF-a generalno zahtijevaju mjere štednje koje bi mogle dodatno pogoršati društvene nemire, poput onih koji su već viđeni u zemljama poput Kenije", rekao je Galager.