"Nisam mogla da vjerujem s obzirom na uslove na Mjesecu" , rekla je Abigejl Friman, naučnica NASA.
Mjesec rđa, a naučnici su tim zaključkom vjerovatno bili jednako zbunjeni kao i vi kad ste pročitali ovu rečenicu, piše CNN.
Naime, rđa na Mjesecu ne bi trebalo da postoji jer tamo nema kiseonika, što je jedna od dvije temeljne stvari koje je uzrokuju. Druga je voda.
Ali dokaza za to ima. Indijska lunarna sonda Chandrayaan-1 kružila je oko Mjeseca 2008. godine i prikupila podatke koji su do danas pridonijeli mnogim otkrićima, uključujući i postojanje molekula vode na njegovoj površini. Sonda je bila opremljena i instrumentom koji je proizvela NASA s ciljem analize mineralnog sastava Mjeseca.
Istražitelji NASA i havajskog Instituta za geofziku i planetologiju nedavno su analizirali još neke podatke i našli se u čudu kad su pronašli tragove hematita, oblika gvozdenog oksida, odnosno rđe. Na Mjesecu ima mnogo stena bogatih gvožđem, ali rđa se stvara jedino kad je gvožđe izloženo kiseoniku i vodi.
"Nisam mogla da vjerujem s obzirom na uslove na Mjesecu" , rekla je Abigejl Friman, naučnica NASA.
"To je vrlo zbunjujuće", rekao je Šuai Li sa Univerziteta Havaji, glavni autor studije objavljene u časopisu Science Advances. "Mjesec je užasno okruženje za stvaranje hematita".
Nakon višemjesečnih istraživanja, Li i naučnici NASA misle da su riješili zagonetku. Krivac za rđu na Mjesecu je - Zemlja.
Prvi veći trag im je bila činjenica da je većina rđe koncentrisana na strani Mjeseca okrenutoj prema Zemlji, što je ukazivalo na to da je pojava na neki način povezana s našim planetom.
Zemlju okružuje magnetno polje, a solarni vjetar ga rasteže i stvara dug magnetni rep u smijeru vjetra. Mjesec ulazi u taj rep tri dana prije nego što je pun i treba mu šest dana da iziđe na drugu stranu.
Li smatra da kiseonik sa Zemlje tim magnetnim repom stiže do Mjeseca i tamo u dodiru s vodenim molekulama stvara rđu.