Ohrabreni onim što se ovih dana dešava u Srbiji, i glumci i glumice iz BIH otvoreno su progovorili o vlastitim iskustvima seksualnog uznemiravanja.
Glumice iz BIH anonimno su, na stranici Nisam tražila, iznijele brojne iskaze seksualnog uznemiravanja na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.
"Bilo je diskretnog dodirivanja upakovanog u pomoć pri rješavanju zadataka. Bojale su se suprostaviti“, objavila je druga.
„Reditelj mi je otvoreno rekao da ću dobiti ulogu, ali samo ako ja isto tako učinim nešto lijepo za njega“, napisala je još jedna glumica.
Mučne i strašne dane boravka i školovanja u Dramskom studiju u Sarajevu opisala je i Hasija Borić.
Prvi put nakon 50 godina javno je progovorila o metodama kojim su se profesori služili na akademiji, a drugi to nijemo posmatrali. Bilo joj je 17 godina.
„To je bila takva nastava tokom koje vam je neko držao ruku na klitorisu i govorio 'hajde, hajde'... Sjećam se da smo recitovali Desanku Maksimović ‘Stani mala smrti’, a ja sam tada mislila 'Da mi je samo da umrem'. Nije me to 'oslobađalo' kako su govorili“, rekla je Borić.
Na optužbe da je bila nijemi posmatrač metoda koje su se sprovodile nad glumicama prof. Katica Dorić Lešić kratko odgovara:
„To je sada sve kod advokata“.
„Pored nas i uz nas žive moralne nakaze. Koje nikada nisu kažnjene. Umjesto njih kažnjavane smo mi, studentkinje koje su imale hrabrosti da odbiju nemoralne ponude. Jedna od njih sam ja“, priča Jasna Ornela Beri koja nikada nije dobila diplomu Dramskog studija zbog, kako kaže, „neposluha“.
„Ja sam bila maloljetna, jedan od njih je stalno govorio, jedan od uticajnijih, kad će 2. januar da postaneš punoljetna, valjda se ranije nije usuđivao. Meni se ostavljao ključ, govorili su uzmi ga. Ja sam se jadala ovom drugom, prema meni je bio ok, prema drugima nije. Mi smo svjedoci takvih stvari, nijedna od njih se nije pobunila, ja sam se pobunila“, rekla je Ornela Beri.
I Mona Muratović je pokušala „ispravljati krive Drine“ i kaže – „ostala krivih leđa“. Nakon priče Milene, na red dolaze neke nove priče. Otvara se Pandorina kutija trauma, iskustava s kojim glumci i glumice žive i rade.
„Ja sam na kraju odabrala da vjerujem kritici u Velikoj Britaniji koja me nazvala teatarskom Meril Strip, više nego palanačkom odgoju kako se glumi iz pi*ke, onako kako sam ja to dobila kao input. Te traume ostaju. To je nešto što vi negdje ostavite, drago mi je što se javljaju i glumice, ali i muškarci. Nisam tražio – to treba“, ističe Muratović.
"Koleginice glumice i studentkinje, ako odlučite da se suprotstavite predatorima, idite isključivo pravnim putem prema nadležnom tužilaštvu. Podnesite krivičnu prijavu protiv počinitelja“, savetuje Jasmila Žbanić.
Akademija scenskih umetnosti u Sarajevu tvrdi da nikada nisu dobili nijednu prijavu. Iako je poznato da postoji kultura omogućavanja i zataškavanja.
„Mi ćemo nastojati da razmontiramo tu kulturu. Ako su neki glumci nekome nekada prijavljivali, provjerićemo šta se preduzelo. Mi ćemo doći do kraja s tim“, ističe dekan ASU Srđan Vuletić.
Pozivaju sve glumce i glumice, žene iz svih profesija da podijele svoja iskustva. Skrenu pažnju na ono što su proživjele, ili proživljavaju. Da promijene atmosferu u društvu u kojem je bilo kakav oblik nasilja prema ženama prećutno odobravan, podržavan i podstaknut predrasudom da je u tim profesijama takvo ponašanje prihvatljivo.
(N1/MONDO)