Marinko u rodnom selu ostvario "inostranstvo": Proizvodi tradicionalni janjski sir i kajmak (FOTO)

Nedavno smo lično probali neke od njegovih mliječnih proizvoda i uvjerili se da su zaista izvrsni, zbog čega smo i odlučili da vam poklonimo ovu priču...

Marinko je jedan od rijetkih muškaraca koji su se nakon rata vratili u Goricu, udaljenu 13 kilometara od Šipova. Tu, zajedno sa majkom brine o kravama, muze mlijeko, pravi sir, kajmak, namaze...

Na početku razgovora za Mondo, pitali smo ga kako je odlučio da se vrati na selo, s obzirom na opšti trend odlazaka u veće gradove i inostranstvo...

"Rođen sam na selu, prve korake sam napravio po ovim prelijepim livadama. Poslije nesretnog našeg rata ostao sam bez kuće i na selu i u Šipovu. U gradu sam bio prinuđen živjeti jedan period, a rad kod raznih privatnika je kod mene budio veliku želju za nečim samostalnim, pa je tako donešena odluka o životu u Gorici. Počeci su bili teški, puni odricanja. Živjeli smo u jednoj neuslovnoj vikendici, bez vode, bez kupatila. Na selo smo došli sa samo dvije krave i dvoje ženske teladi... A što se tiče odlaska u inostranstvo, imao sam i ja ponuda da idem, međutim imao sam tako jaku želju da nešto ostvarim na svom imanju, da sam ostao.Jednostavno, želio sam svoje inostranstvo pokušati zadržati u svom selu..."

Marinko priča da je mlijeko u početku davao u šipovačku mljekaru, a kad je ona prestala sa radom počeo je da pravi sam sireve i kajmak. Otkrio nam je i neke detalje iz procesa proizvodnje...

"Sirevi i kajmak se rade na tradicionalan način, kao što se radilo prije 50-100 godina. Recepti se prenose sa koljena na koljeno.Proizvodi su organskog porijekla i jedina supstanca u njima je so. Kajmak se proizvodi tako što se tek pomuženo mlijeko sipa u tepsije, uskuvava na blagoj vatri i na toplom šporetu. Poslije, kad provrije, ostaje 4-5 sati, a poslije se stavlja na hlađenje 24 sata i više. Kad je odležalo, vrši se odvajanje varenike ispod kajmaka. Od nje se pravi sir za pitu ili torotan, a kajmak se ostavlja da se ocijedi od ostatka varenike i poslije se soli.

Mladi sir se pravi tako što se u toplo, tek pomuženo mlijeko stavlja sirilo ili maja i tako ono odstoji na sobnoj temperaturi do sat vremena, nakon čega se vrši izdvajanje sira i surutke. Zreli sirevi se prave tako što se svježe pomuženo mlijeko stavlja na šporet da prokuva, nakon čega se dodaje kiselo mlijeko i izdvaja sir i surutka. Poslije vađenja iz kalupa sirevi idu na odležavanje u podrum 40-60 dana ili dok ne dođe kupac."

Ovaj vrijedni Janjanin u štali ima jedanaest muznih krava, sedam junica, jednog bika i petoro teladi. U poslovima mu pomaže samo majka.

"Trenutno muzem četiri krave, od kojih imam dnevno 45-50 litara mlijeka. Na domaćinstvu živimo ja i majka, koja mi je velika podrška. Njen zadatak je pravljenje kajmaka, dok sve ostale poslove obavljam ja, od poslova u štali do pravljenja sireva u kući. Kad je sezona koševine i prikupljanja sijena za zimu pomažu mi prijatelji i rođaci..."

Marinko svoje proizvode prodaje uglavnom prijateljima i njihovim poznanicima. Cijene sireva se kreću od pet maraka po kilogramu za sir za pitu, do petnaest marka za zreli buđavi sir, dok je cijena kajmaka petnaest marka po kilogramu... Velike nade u dalji razvoj plasmana proizvoda polaže u udruženje "Janjski kajmak", koje je osnovano prije tri godine sa ciljem geografske zaštite i brendiranja janjskog kajmaka i sira.

"Veliki doprinos u radu oko toga imao je Stojan Kozomora iz Šipova, koji radi u ministarstvu poljoprivrede. Na njegovu inicijativu je sve to pokrenuto, a angažovan je i profesor iz Beograda Mihajlo Ostojić, koji je uradio elaborat. Tu smo stali, prošla godina korone je malo sve to omela, ali se nadam da će ove godine zaštita biti završena, tako da će naš nadaleko poznati kajmak i sir dobiti i pismeno priznanje i zaštitu koja neće samo današnjim generacijama biti od koristi, već i svim budućim generacijama koje se budu bavile ovim našim tradicionalnim proizvodima."

Kada mu posao dopusti, Marinko u tradicionalnoj janjskoj nošnji prezentuje i prodaje svoje proizvode na popularnim Janjskim otokama, prelijepom izletištu koje je zadnjih godina doživjelo pravi turistički "bum".

"Korona je mnoge okrenula da idu u obilazak izletišta, jer na more se nije moglo, tako da su i naše Janjske otoke bile dobro posjećene prošle. Mnoge turističke organizacije su ih uvrstile u redovnu posjetu na svojim rutama. Dosta našeg naroda nije ni znalo koliko u našim krajevima ima prirodnih ljepota", kaže nam na kraju razgovora Marinko Vojinović.

Čestitamo vrijednom Marinku na upornosti i ljubavi prema zavičaju, a našim čitaocima svakako preporučujemo da probaju i pazare neki od njegovih mliječnih proizvoda, koje mogu naručiti preko njegove facebook stranice...