Hapšenje jedne ''kozmetičarke'' po prijavi da je estetskim intervencijama naštetila zdravlju svojih klijenata osvijetlilo je drugu stranu industrije ljepote: mnogi svoje usluge prodaju nekontrolisano, nelegalno i nisu za njih osposobljeni.
Olgica Markanović, vlasnica "medicinsko-estetskog centra Tayas" u Beogradu, uhapšena je početkom nedjelje na granici Srbije i Hrvatske, nakon prijave da je neovlašćeno pružala medicinske usluge iz oblasti estetike, čime je izazvala tjelesne povrede i narušeno zdravlje njenih pacijenata.
U međuvremenu oktriveno je da je njen salon u Banjaluci takođe bio predmet istrage inspektora iz Inspektorata Republike Srpske nakon što su zaprimili prijavu u kojoj se navodilo da je Markanovićeva, koja je i predsjednik Udruženja "Maderoterapija" obavljala estetske zahvate i intervencije na klijentima, kojima je nanijela trajne posljedice u vidu oštećenja kože i tkiva. Rad salona je zabranjen.
Industrija ljepote je u ekspanziji širom svijeta. Čini da postoji bezbroj salona ljepote ili mjesta koja reklamiraju usluge iz oblasti na granici zdravstva i kozmetike.
Svi oni koji plaćaju za usluge uljepšavanja morali bi znate pojedine osnovne informacije o ovim djelatnostima. Prema zakonu razlikuju se kozmetički saloni, saloni ljepote, i posebne zdravstvene ustanove u kojima se pružaju usluge estetskih intervencija na tijelu koje podrazumijevaju lijekove.
U praksi, dešava se drugačije.
Oktriveno desetak ''nelegalnih'' salona
Zbog sve većeg interesovanja građana za različitim estetskim intervencijama na licu i tijelu, te potencijalnog rizika od nestručne primjene određenih sredstava, od sredine 2019. godine pojačana je kontrola kozmetičkih salona i salona za njegu i održavanje tijela u RS kako bi se suzbila neovlaštena upotreba medicinskih sredstava i pružanja nedozvoljenih usluga.
Rad u ovoj djelatnosti bio otežan prošle godine, a i inspektori su se više posvetili kontroli poštivanja epidemioloških mjera.
"Ipak, do sada je u oko desetak slučajeva utvrđeno da su pojedini saloni ove nedozvoljene usluge reklamirali putem drušvenih mreža ili na svojoj inernet stranici, ili su u objektima zatečena medicinska sredstva, te su inspektori zabranjivali pružanje ovih usluga," kažu nam u Inspektoratu RS.
Poseban rizik predstavljaju neregistrovani saloni u "privatnim prostorijama", iza zatvorenih vrata jer obično ne dobijete račun za plaćenu uslugu pa u slučaju da dođe do oštećenja zdravlja, ne postoji nijedan materijalni dokaz.
Postoji rizik da se usluge pružaju u nehigijenskim uslovima, upitna je stručnost vlasnika ili radnika, kao i porijeklo i ispravnost proizvoda koji se koriste, te građanima prijeti opasnost od raznih infekcija.
Ko smije i može ubrizgati botoks i filere?
Važno je napomenuti da frizersko-kozmetički saloni ne mogu pružati usluge za koje su registrovane samo zdravstvene ustanove.
Frizerski i kozmetički saloni mogu pružati samo "obično" uljepšavanje kao što su pranje, podrezivanje i šišanje kose, friziranje, bojenje, ravnanje kose i slične djelatnosti za muškarce i žene, brijanje i podrezivanje brade, masažu lica, manikiranje i pedikiranje, šminkanje itd. Saloni za njegu i održavanje tijela se posebno registruju i mogu pružati usluge turskih kupatila, sauna, parnih kupatila, solarija, salona za mršavljenje, salona za masažu itd, što isključuje medicinsku masažu i terapiju.
Najvažnije, usluge iz oblasti estetske hirurgije kao što su primjena botoksa i hijaluronskih filera, spadaju u zdravstvene usluge i podrazumijevaju primjenu lijekova i medicinskih sredstava, a što je dozvoljena samo u zdravstvenim ustanovama.
"Botoks spada u lijekove, a hijaluronski fileri u medicinska sredstva visokog rizika i dozvoljeni su za primjenu samo u zdravstvenim ustanovama od strane stručnih, posebno obučenih zdravstvenih radnika. Ovi proizvodi zahtijevaju posebne uslove transporta i čuvanja, a prilikom manipulacije se moraju primjenjivati antiseptični postupci. Nestručna primjena ovih proizvoda za posljedicu može imati razne vrste infekcija, alergijskih reakcija, a moguće su i trajne deformacije na mjestu primjene," upozoravaju u Inspektoratu RS.
Dakle treba imati na umu da primjena botoksa, hijaluronskih filera i drugih sredstava i opreme koji spadaju u medicinska sredstva nije dozvoljena u kozmetičkim salonima, salonima za masažu i drugim objektima koji su registrovani za djelatnost njege i održavanja tijela.
Zdravstvena ustanova koja to radi mora ispunjavati uslove u pogledu prostora, kadra i opreme, koje rješenjem utvrđuje ministar zdravlja i socijalne zaštite.
Inspektori peluju na građane da ove i slične usluge potraže u zdravstvenim ustanovama koje vrše legalnu nabavku lijekova i medicinskih sredstava, koje su opremljene i osposobljene za pravilno čuvanje i rukovanje ovim proizvodima i koje imaju stručna lica za postavljanje indikacija, odnosno kontraindikacija za primjenu, te brzo reagovanje u slučaju određenih komplikacija.
Prije nego što ''primite dozu'' zaštitite se i informišite se da li su oni koji vam je daju registrovani, da li je rješenje o registraciji vidno istaknuto u objektu, što je obaveza i da li izdaje račune za izvršene usluge i slično.
Prema globalnim podacima "industrija ljepote", estetska hirurgija je među najbrže rastućim granama medicine u posljednjih nekoliko godina i vrijedna je više stotina milijardi dolara.