U naselju Garevac kod Modriče preko 30 godina stoji opasni rafinerijski otpad, tzv. kiseli gudron, a radi se o količini od oko 22.000 tona.
Iako se već godinama obećava rješavanje ovog problema, stiglo se samo do donošenja "podzakonskih akata" i "konsultacija sa stranim stručnjacima".
Mještani upozoravaju da je situacija nepodnošljiva, da je ugrožena životna sredina i zdravlje ljudi, kao i da usljed velikih vrućina na ovom lokalitetu izbijaju požari.
"Po ranije utvrđenim i usvojenim rokovima, ovaj problem je konačno trebalo da bude saniran 2019. godine. Međutim, tamo je još uvijek 22.000 tona izuzetno opasnog otpada, a kulminacija svega je da u periodu visokih temperatura nastaje nesnošljiva situacija zbog pojave požara na tom području", naveo je poslanik Stevo Joksimović (SDS).
U periodu od 1967. do 1992. godine u Rafineriji ulja Modriča prikupljana su otpadna motorna i industrijska ulja sa prostora bivše Jugoslavije, nakon čega su tretirana tehnološkim postupkom sa sumpornom kiselinom i aktivnom glinom. U tom postupku kao nus proizvod nastajao je rafinerijski otpad (kiseli gudron), koji je odlagan na lokalitetu Garevac u lagunama nastalim iskopavanjem šljunka.
Odluka o odlaganju gudrona je donesena 1966. godine, a deponija kiselog gudrona u naselju Garevac, nalazi se van kruga Rafinerije ulja Modriča. Procijenjena količina deponovanog otpadnog materijala se kreće od 20 do 25 hiljada tona.
Ovo odlagalište je zatvoreno 1999. godine i od tada se ne vrši odlaganje kiselog gudrona na ovu lokaciju, s obzirom da je Rafinerija ulja Modriča od 1996. godine prestala da primjenjuje tehnologiju za obradu otpadnih ulja sa sumpornom kiselinom. U zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije ovaj problem je počeo da se rješava u sklopu globalne politike približavanja Evropskoj uniji što je podrazumijevalo i uspostavljanje zakonodavno-pravnog i institucionalnog okvira upravljanja otpadom i njegovog trajnog zbrinjavanja.
Predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Rafinerije ulja Modriča i Rafinerije nafte Brod 2019. godine posjetili su Belgiju, gdje im je prezentovan način na koji je Belgija izvršila zbrinjavanje ove vrste otpada, koja bi mogla da se primjeni i za rješavanje problema kod Modriče.
Takođe, posjetili su i kompaniju MUEG sa sjedištem u Lajpcigu.
"Cilj posjete, pored traženje tehničko – tehnoloških rješenja za zbrinjavanje gudronskog otpada, bilo je i iznalaženje rješenja za povlačenje grant sredstava iz evropskih fondova predviđenih za te namjene", objasnili su iz resornog ministarstva.
Navode i kako je čitav proces usporen, jer su se tražile „najpovoljnije tehnologije, znanja i iskustva međunarodnih stručnjaka“, a kada se to konačno pronašlo, ponovo je sve prolongirano zbog pandemije virusa korona.
"Nisu se mogle realizovati posjete stručnjaka iz belgijske kompanije koja je iskazala namjeru da procijeni stanje i da preporuke za trajno čišćenje", podvukli su iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Naglašavaju kako "ostaju opredijeljeni da se ovaj problem riješi".
"S tim u vezi, u 2020. godini izvršena je izmjena Zakona o zaštiti životne sredine na način da je stvoren pravni osnov za donošenje dva podzakonska akta koja su u direktnoj vezi sa zaštitom zemljišta", tvrde iz resornog ministarstva.