Svoj električni i elektronski otpad (EE) stanovnici banjalučkog naselja Lauš odnedavno mogu odlagati u kontejner za ovu namjenu, a za čije postavljanje su zaslužni udruženja građana "Zeleni Lauš" i "Area", u okviru projekta "Čisto da se zna" UNDP Accelerator Lab-a.
Dijana Zrnić, predsjednica Udruženja građana “Zeleni Lauš”, izjavila je za Mondo da je namjera ove akcije podizanje ekološke svijesti Banjalučana, kao i da izazovu pozitivnu reakciju kod nadležnih organa kako bi svako naselje imalo makar jedan kontejner za električni i elektronski otpad.
"Cilj nam je da idemo prema Gradskoj upravi, ali i republičkim i lokalnim vlastima kako bi slične aktivnosti bile provedene i na drugim lokacijama. Imamo saradnju sa kompanijom iz Gradiške koja se bavi prikupljanjem elektronskog otpada i spremni su da dolaze u Banjaluku zbog jednog kontejnera. Zamislite samo kako bi bilo da su postavljeni i na drugim mjestima i da se EE otpada što više rješavamo", istakla je Zrnićeva.
Prema njenim informacijama, ovaj kontejner je prvi koji je postavljen u Banjaluci i Republici Srpskoj.
Zrnićeva je istakla da su ove aktivnosti započeli edukativnom radionicom u dvorištu Osnovne škole "Sveti Sava".
"Učenici i njihovi roditelji su donijeli značajne količine električnog i elektronskog otpada i time nam dali signal da su spremni za promjene ponašanja i navika, kada je riječ o ovoj vrsti otpada", rekla je sagovornica Mondo portala.
O EE otpadu i navedenoj problematici Mondo je pisao i ranije, a pored kontejnera dodatni izazov je i nepostojanje deponije za odlaganje ove vrste otpada.
"U Sarajevu i većim gradovima FBiH već su daleko ispred otišli jer imaju razvijeniji sistem kao i firme koje se bave reciklažom i proizvodnjom kontejnera za električni i elektronski otpad. Poučeni njihovim iskustvima i idejama i mi smo krenuli odvažno u realizaciju istog", rekla je Zrnićeva.
Pouzdani podaci o količinama proizvedenog EE otpada u Republici Srpskoj ne postoje. Prema nekim procjenama godišnje se prijavljuje ukupna količina od oko 67 tona.
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske upitali smo da li je u gradovima Srpske u planu postavljanje kontejnera za elektronski otpad i kakva je legislativa kada je u pitanju postupak upravljanja ovim otpadom.
Konkretan odgovor za postavljanje kontejnera za EE otpad nismo dobili, osim da je u izradi Pravilnik o upravljanju električnim i elektronskim otpadom, koji će biti usklađen sa EU dirktivama.
Iz navedenog ministarstva su pojasnili da je izmjenom zakona iz 2020. godine dodatno razvijen finansijski sistem upravljanja posebnim kategorijama otpada u Republici, budući da se radi, kako navode, uglavnom, o proizvodima koji se uvoze i za koje u Republici ne postoje proizvođači, a koji poslije upotrebe postaju otpad i za čije zbrinjavanje je potrebno obezbijediti značajna finansijska sredstva.
"U svrhu finansiranja sistema upravljanja posebnim kategorijama otpada, koji potiče od plastičnih kesa, baterija i akumulatora, guma, električnih i elektronskih proizvoda i opreme, ulja i motornih vozila, dodatno se razradio sistem obračuna i plaćanja naknade za opterećivanje životne sredine ovim vrstama otpada odredbama novih članova. Ovim su decidno utvrđeni predmet naplate naknade, obveznici, vrijeme dospjeća obaveze plaćanja naknade, kriterijumi, formula za obračun naknade i način njenog plaćanja. Cilj uvođenja obaveze naplate novčanih sredstava putem ovog finansijskog instrumenta je od značaja za uspostavljanje i razvijanje sistema upravljanja ovim kategorijama otpada, u svrhu zaštite zdravlja ljudi i zaštite životne sredine na teritoriji Republike", navode iz ministarstva.
Dalje se navodi da će Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske organizovati sistem upravljanja posebnim kategorijama otpada, pa samim tim i otpadom koji potiče od električnih i elektronskih proizvoda i opreme, što podrazumijeva da će odlučivati o području sakupljanja određenog otpada, te za obavljanje usluge sakupljanja i/ili tretmana određene posebne kategorije otpada.
"Za svako područje Fond će raspisivati javni poziv za podnošenje programa za obavljanje usluge sakupljanja i/ili tretmana posebne kategorije otpada. Javni pozivi će biti objavljeni u „Službenom glasniku Republike Srpske“, sredstvima javnog informisanja i na internet stranici Fonda", naveli su između ostalog iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Kada je riječ o postavljanje kontejnerima za EE otpad u Banjaluci isto pitanje smo poslali i Gradskoj upravi. U odgovoru navode da je Strategijom razvoja grada predviđeno osnivanje i uspostavljanje sistema reciklažnih dvorišta čijom implementacijom bi se u budućem periodu na adekvatan način rješavao problem zbrinjavanja elektronskog otpada.
Posljednjih godina u cijelom svijetu rapidno raste električni i elektronski otpad, što ekolozi i stručnjaci za zaštitu životne sredine smatraju jednim od najvećih globalnih problema današnjice.
Podaci istraživanja programa za okolinu Ujedinjenih nacija pokazuju da količina elektronskog otpada svake godine raste za 40 miliona tona i predstavlja jedan od najgorih oblika zagađivanja planete Zemlje.
Iako pouzdanih podataka nema, procjene kažu da je u BiH 2019. godini nastalo 27 hiljada tona EE otpada, odnosno 7,8 kg po stanovniku. Takođe, kao i u većini zemalja sa srednjim i niskim prihodima i u BiH infrastruktura za upravljanje e-otpadom još uvijek nije u potpunosti razvijena ili, u nekim slučajevima, u potpunosti nedostaje.
