Zaštitne mreže na Vrbasu još uvijek nema: Eko-centar "Bočac" pred gašenjem | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Zaštitne mreže na Vrbasu još uvijek nema: Eko-centar "Bočac" pred gašenjem

Autor Dušan Volaš
Autor Dušan Volaš

Ni nakon dva mjeseca nakon što smo objavili da na Vrbasu ne postoji zaštitna mreža situacija sa odbranom od plutajućeg otpada se nije promijenila.

Izvor: Željko Svitlica, mondo.ba

Dragana Kovačević, direktorka Eko-centra "Bočac" kaže da razmišljaju o gašenju preduzeća nakon dvadeset godina rada.

"Mislim da se ekologijom i ranije niko nije bavio, a posebno sad. Nemamo ni redovnog čišćenja od strane hidroelektrane. Jednostavno ljude i institucije ekologija ne zanima. Grad Banjaluka se diči zelenilom, a od njih nismo dobili ni marku. Do sada smo se finansirali samo od usluge za hidroelektranu koja nije raspisala novi tender. Novca apsolutno više nemamo", rekla je Kovačevićeva za Mondo.

PROČITAJTE JOŠ "Za ekologiju niko nema vremena, niti para": Jezero Bočac i dalje bez zaštitne mreže!

Zaštitna mreža Eko-centra "Bočac" na istoimenom jezeru pukla je u maju prošle godine jer nije izdržala pritisak plutajućeg otpada koji se već tu nalazio, uz dodatne količine otpada koje su donijele bujice i rijeka usljed tadašnjih obilnih padavina.

U ranijem periodu strukturu uklonjenog otpada činili su drvo, razne vrste plastičnog otpada, autogume, frižideri, aluminijumski otpad i uginule životinje.

U dokumentu "Republički plan upravljanja otpadom 2019-2029. godina" koji je prošle godine usvojila Vlada RS je navedeno da je otpad sakupljen na mreži sljedećeg sastava: 60% drvo niske kalorične vrijednosti (6.000 m3), 35% plastična ambalaža (3.500 m3) i 5% razni otpad (500 m3).

"Od plastične ambalaže 55% je PET, a 45% polietilen i polipropilen. Količina ovog otpada iznosi oko 31,75 tona godišnje PET -a i 26,05 tona godišnje polietilena i polipropilena. Ostali neiskoristivi plutajući otpad, u količini od oko 100 kubnih metara, se deponuje u Mrkonjić Gradu", piše u dokumentu koji je usvojen na prijedlog Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

PROČITAJTE JOŠ Ekologija u BiH: Previše je obećanja

Navedeno ministarstvo na naše ranije pitanje da li su upoznati da na akumulacionom jezeru Bočac uopšte ne postoji zaštitna mreža, te da li će biti pronađeno neko rješenje u ovom slučaju, podsjetilo je da su prošle godine inicirali i održali niz sastanaka s ciljem rješavanja problema plutajućeg otpada u slivu rijeke Vrbas.

Takođe su naveli da su putem Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske učestvovali u finasiranju održavanja zaštitne mreže.

"Jedan od najvećih problema je što u federalnim opštinama u slivu Vrbasa postoji veći broj nelegalnih deponija na obalama rijeke. Na jednom od sastanaka inicirali smo postavljanje još jedne mreže iznad lokacije Eko-centra 'Bočac', da bi se spriječio ili smanjio dotok otpada, ali i da se način da i hidroelektrane koje su uzvodno od HE Bočac, na području FBiH učestvuju u čišćenju ovog otpada.

Nažalost, predstavnici federalnih institucija, kao ni opština, uz svijetao primjer opštine Jajce, nisu pokazali zainteresovanost da se ovaj problem sistemski riješi", kažu u pomenutom ministarstvu.

Eko-centar "Bočac, smješten je četrdesetak kilometara od Banjaluke na hidroakumulacionom jezeru, a osnovalo ga je preduzeće "Euro-Hem" u cilju čišćenja i zaštite Vrbasa. Njegova izgradnja počela je 2001. godine, a 2003. na jezeru Bočac i ušću Crne rijeke u Vrbas postavljene su zaštitne mreže za prikupljanje plutajućeg otpada.

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE