Društvo

Otvoreno pismo arhitekata o gradnji u centru Banjaluke: "Odbrana i posljednji dani"

Autor Željko Svitlica

Otvoreno pismo povodom Nacrta izmjene dijela Regulacionog plana centralnog područja Banjaluke.

Izvor: MONDO/Vedran Ševčuk

Grupa arhitekata sa banjalučkog Arhitektnosko-građevinsko-geodetskog fakulteta poslala je otvoreno pismo povodom izmjene dijela regulacionog plana centralne zone Banjaluke. Kao i u septembru prošle godine, glavne teme su tzv. "rupa" i izgradnja objekta pored Hrama Hrista Spasitelja.

Otvoreno pismo prenosimo u cjelosti:

Proteklih dana, javnosti je predstavljeno nekoliko vrlo važnih nakana vezanih za budućnost gradskog tkiva Banje Luke. Govorilo se o novom velikom parku, o centralnom gradskom području, o spomeniku palim borcima. Ponovo, po osjećaju javne dužnosti, reagujemo na takve najave i istovremeno, primjećujemo da smo o mnogim od tih tema već više puta pisali. Ne samo da naši argumenti skoro nikad nisu bili uvaženi, nego smo u svakoj novoj prilici mogli da svjedočimo gorim i gorim verzijama, te novim napadima na urbanu strukturu i identitet ovog grada. Time, konačno, blijedi i naša obaveza da u ovom javnom dijalogu (tj. monologu) nastupamo diplomatično i uzdržano.

1 – Obuhvat, izgrađenost i „idejna rješenja“

Sama inicijativa za izmjenom dijela regulacionog plana u potpunosti je nelegitimna (iako legalna) i zasnovana je jedino i isključivo u namjeri gradske administracije da izađe u susret maksimalističkim zahtjevima špekulatnske izgradnje, a na očiglednu štetu javnog interesa. Podsjećamo:

- Nedavno, 2018. godine, usvojen je predmetni regulacioni plan. Već taj plan je uklonio bilo kakva sporna ograničenja, kojima bi se privatnim investitorima ograničila prava da na svojim parecelama gradnjom ostvare profit. Već taj plan je, ogriješivši se o mnoga pravila struke, široko otvorio vrata za izgradnju stambeno-poslovnih objekata u prostoru koji to ne može da podnese. Ipak, uvijek se, kako vidimo, može tražiti više, a gradska administracija će uvijek bespogovorno poslušati.

- Jedina moguća osnova za izmjenu dijela regulacionog plana mogla je ležati u konkursu održanom 2019. godine, međutim, rezultati tog konkursa su nedvosmisleno ukazivali, ako ne na smanjenje izgrađenosti na tom području, onda barem na poštovanje trenutno važećih parametara.

Izvor: Grad Banjaluka

- Umjesto poštovanja konkursa, procedura, kontinuiteta i dobrog ukusa, dobili smo komični i uvredljivi igrokaz navodnog biranja „idejnog rješenja“, kojim se prikrivalo skoro dvostruko povećanje spratnosti iznad tzv. „rupe“. Novi Nacrt plana ne samo da odobrava deset, jedanaest (u praksi i više) spratova na datoj lokaciji, nego dodaje svim ostalim građevinskim markicama u bloku po jednu ili dvije dodatne etaže.

Nad ulicama Bana Lazarevića i Srpskom, samo uz legalna prekoračenja, nadvijaće se devet-deset nadzemnih etaža (prizemlje, šest ili sedam spratova, jedan mogući dodatni, te povučena etaža, skoro identična običnoj).

- Grad je odavno ušao u vrlo složen i važan proces donošenja Urbanističkog plana, krovnog gradskog planskog dokumenta. Taj proces je pri kraju – ako zanemarimo mogućnost njegovog blokiranja zarad održavanja onoga što je status quo. U ovom trenutku, prije donošenja UP-a, bilo kakve parcijalne izmjene u zonama od najveće važnosti za Banjaluku, mogu samo da svjedoče o punoj uključenosti gradske administracije u investitorski urbanizam.

2 – Trg kod Hrama – ili: jedino što nam je ostalo

Pređimo na ono što je, ako ne najveće, a onda, vjerovatno, najneprijatnije u ovom nacrtu: na teško oštećenje ambijentalne cjeline Banskog dvora, Banske uprave (današnje Gradske uprave) i Hrama Hrista Spasitelja. Već važeći plan iz 2018. godine predviđa mogućnost izgradnje malog objekta u porti Hrama (i o tome se nekoliko puta pisalo). Nacrt izmjene Plana, uprkos mnogim primjedbama, sada dopušta još veći objekat, s podrumom, prizemljem i potkrovljem (kao minimumom koji, za sada, možemo očekivati).
Banski dvor zaštićen je kao nacionalni spomenik od 2014. godine, međutim, značaj i prostorno dejstvo ovog objekta (i cjelokupnog ansambla, kojeg čini sa Gradskom upravom, Hramom i Palatom predsjednika) daleko prevazilazi okvire proste zaštite graditeljskog nasljeđa. Radi se o slici – dvije naspramne „iste“ bijele zgrade, koje uokviruju kupolu i zvonik – koja je jedna od ključnih za identitet Banje Luke i koja je jedina, možda, u stanju da ovom gradu podari auru prestonog.

Izvor: Mondo - Vedran Ševčuk

Izgradnja bilo čega dodatnog u tom prostoru oštro narušava takvu sliku i ambijentalno ugožava sve uključene objekte. Čak nije jasno da li je ugroženiji Banski dvor, kojem su blokirani prednja fasada i glavni ulaz, ili Hram koji se, takvom gradnjom, pretvara od centralne gradske (pa i republičke) ckrve na glavnom trgu – u provincijalnu i izolovanu crkvu, sa parohijskim domom i ogradom.

Dosadašnji razvoj ovog slučaja pokazao je je da institucije, kojima je zadatak da se staraju o očuvanju ovog tako važnog mjesta, nemaju dovoljno integriteta (ili „kičme“) da taj zadatak izvrše. Predstavnici Grada, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, te Komisija za očuvanje naconalnih spomenika BiH, po svemu sudeći, nisu adresa na kojoj se mogu donijeti ključne odluke. Stoga, izlazeći donekle iz okvira struke, ali polazeći od iskrene zainteresovanosti za dobro grada i kulturnog nasljeđa, želimo ovom prilikom da uputimo apel Eparhiji Banjalučkoj da planove za ovaj objekat i njegovu lokaciju temeljno preispita. Vjerujte nam da oštećenje centralnog banjalučkog trga može samo predstavljati tamnu mrlju na vrlo obimnom graditeljskom legatu Eparhije.

Izvor: AGFF

/Centralni prostor sjedišta Vrbaske banovine, na fotografiji iz tridesetih godina XX vijeka: monumentalan, čist i jasan. Kako u vrijeme svog nastanka, tako i po obnovi hrama 2008. godine, ovo je jedna od najupečatljivijih i najkvalitetnijih gradskih cjelina. Kao takvu, nju ne treba ni mijenjati, ni dopunjavati./

Zbog izuzetnog značaja svih navedenih tema, tražimo od gradske administracije da odobri produženje javnog uvida, kao i da zakaže javnu prezentaciju pred-nacrta izmjene dijela regulacionog plana.

Stručnu javnost i građane pozivamo da u velikom broj upute primjedbe i javno iskažu svoje mišljenje.

P.S.

Vijest o održanom konkursu za spomenik vrlo je svježa, a sama tema posebno složena. Nakon javnog prezentovanja svih konkursnih rješenja, nastojaćemo da se uključimo u javnu debatu o ovom važnom projektu.

Pismo su potpisali dr Ognjen Šukalo, doc. dr Maja-Milić Aleksić, doc. dr Diana Stupar, mast.inž.arh. Milica Malešević, prof. dr Darija Gajić, prof. dr Malina Čvoro, prof. dr Milenko Stanković, doc. dr Igor Kuvač i prof. dr Tanja Trkulja.