U Bosni i Hercegovini u proteklih pet godina evidentirano je 1.948 samoubistava. Posljednjih godina se uglavnom radi o osobama starosti od 30 do 40 godina.
U prvih devet mjeseci ove godine u Federaciji BiH samoubistvo je izvršilo 125 osoba, najviše starosne dobi od 30 do 40 godina, u Republici Srpskoj 156 slučajeva samoubistava, oko 56 odsto su osobe starosti preko 60 godina, a u prvih deset mjeseci u Brčko distriktu zabilježeno je ukupno osam slučajeva samoubistava, podaci su entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova i policije Brčko distrikta.
Od 2019. godine povećava se broj samoubistava u Bosni i Hercegovini. Mijenja se i starosna dob osoba koje posežu za oduzimanjem vlastitog života, na to se odlučuje sve više mlađih ljudi.
U pet godina 935 samoubistava u FBiH
U proteklih pet godina u Federaciji BiH samoubistvo je izvršilo 935 osoba.
Prema podacima Federalne uprave policije, u prvih devet mjeseci ove godine samoubistvo je izvršilo 125 osoba, najviše starosne dobi od 30 do 40 godina. Najviše samoubistava je izvršeno u Tuzlanskom kantonu - 28.
Iz Federalne uprave policije navedeno je da je u 2021. godini u Federaciji BiH samoubistvo izvršilo 212 osoba, najviše u Tuzlanskom kantonu - 52. Najviše samoubistava izvršile su osobe dobne skupine od 30 do 40 godina i to 51.
U Federaciji BiH u 2020. godini na ovaj tragičan čin odlučile su se 193 osobe. Najviše samoubistava zabilježeno je u Sarajevskom kantonu i to 41. I u ovoj godini najviše samoubistava izvršile su osobe starosti od 30 do 40 godina i to 37.
Godinu ranije, tačnije 2019. godine, u Federaciji BiH, prema podacima Federalne uprave policije, samoubistvo je izvršilo 187 osoba. Najviše samoubistava zabilježeno je u Zeničko-dobojskom kantonu i to 37. Najviše samoubistava izvršile su osobe starosne dobi od 70 do 80 godina i to 48.
Prema podacima Federalne uprave policije, u 2018. godini u Federaciji BiH samoubistvo je izvršilo 218 osoba. Najviše samoubistava je registrovano u Tuzlanskom kantonu i to 47, a najviše samoubistava izvršile su osobe starosne dobi od 50 do 60 godina i to 55.
U Srpskoj za pet godina 969 samoubistava
U prvih devet mjeseci ove godine u Republici Srpskoj evidentirano je 156 slučajeva samoubistava, oko 56 posto su osobe starosti preko 60 godina, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a.
Navedeno je da je u 2021. godini izvršeno 213 samoubistava, oko 62 posto su osobe starosti preko 60 godina.
"U 2020. godini evidentirano je 218 slučajeva samoubistava, oko 60 posto su lica starosti preko 60 godina. U toku 2019. godine zabilježena su 202 slučaja samoubistava, oko 54 posto su lica starosti preko 60 godina. U 2018. godini evidentirano je 180 slučajeva samoubistava, a oko 55 posto su lica starosti preko 60 godina", saopćeno je iz MUP-a Republike Srpske.
U Brčko distriktu 44 samoubistva u pet godina
Kada govorimo o samoubistvima, uvidom u službene evidencije policije Brčko distrikta BiH u 2022. godini za prvih deset mjeseci zabilježeno je ukupno osam slučajeva samoubistava. Radi se o sedam muškaraca i jednoj ženskoj osobi.
"Kada se osvrnemo na 2021. godinu ukupan broj samoubistava je bio sedam slučajeva i to šest muških i jedna ženska osoba", saopćeno je iz policije Brčko distrikta BiH.
U 2020. godini samoubistvo je izvršilo devet osoba, sedam muškaraca i dvije žene. U 2019. godini 11 osoba je izvršilo samoubistvo, deset muškaraca i jedna žena. Godinu ranije samoubistvo je izvršilo devet osoba, sedam muškaraca i jedna žena.
"Od ukupno 44 samoubistva u navedenom periodu po načinu izvršenja preovladavaju vješanja kojih je bilo ukupno 29, te šest počinjenih vatrenim oružjem. Starosna dob se kreće od 1934. godišta do 2003.", navedeno je iz policije Brčko distrikta BiH.
Promijenjena svakodnevnica
Asima Bratanović, psihologinja i psihološka savjetnica, kazala je da mladi ljudi čine najveći procenat klijenata u posljednjih pola godina u savjetovalištu Care4Me.
"Radi se o mladim ljudima između 24 i 28 godina. Oni su populacija koja počinje, što je pozitivno, da se sve više osvještava i sve više razmišlja na način da je odlaziti kod psihologa najnormalnija stvar. Svi ti mladi ljudi ne dolaze jer imaju neke velike psihološke poteškoće", pojasnila je Bratanović.
Kako je kazala, ne zna koliko su u mogućnosti da promijene svijest kod starijih generacija da je odlazak kod psihologa normalna stvar.
"Ne moramo uvijek imati neki ogroman problem za odlazak kod psihologa. Ima jako puno ljudi, pogotovo u našem društvu, jer nemamo razvijenu tu svijest, koji se bore na dnevnoj bazi i kroz većinu svog života prođu boreći se sami sa sobom i prolazeći kroz neki period bespomoćnosti, beznađa, bezizlaznosti. Nekada nas neke banalne situacije mogu dovesti do takvog osjećaja. Prije svega, kolektivni izostanak te svijesti u našem društvu, o normalnosti traženja podrške i pomoći, dok prolazimo kroz neke svakodnevne životne situacije, je jedan od najvećih uzroka koji dovode do suicida", istakla je Bratanović.
Dotakla se i pandemije koronavirusa i koliko su dešavanja vezana za taj period promijenila ljude i njihove svakodnevnice, navike.
"To nije bila samo pandemija. Imam osjećaj da svi imamo tu rupu u prostoru i života tokom pandemije. To je bila izolovanost, kolektivni strah, potpuna promjena života na koji smo navikli. Nije samo u pitanju pandemija, nego šta je sve to što se dešavalo 2,5 godine budilo u ljudima. U toku tog perioda smo možda imali javljanje anksioznosti ili depresije ili neke druge psihološke poteškoće kod ljudi koji možda do tada nisu imali neki problem. Jako puno stvari se dešavalo u te 2,5 godine, a koje su dovele do toga da imamo na globalnom nivou poremećeno, odnosno promijenjeno mentalno zdravlje ljudi", naglasila je Bratanović.
Dotakla se i činjenice da se sve više mladih ljudi odlučuje na suicid.
"Osvrnut ću se ponovno na svoje mlade klijente, koji su u posljednje vrijeme zastupljeni. Slušajući njih, mogu zaključiti da oni ne žive živote 20-godišnjaka ili 30-godišnjaka, kakve je živio neko prije deset, 20 godina. Tada je život izgledao potpuno drugačije. Očekivanja, svakodnevnica nije bila ista za osobu od 30 godina, a koja je živjela '90-ih i danas, 20 godina poslije. Sve je potpuno promijenjeno", izjavila je Bratanović.
Kako je kazala, očekivanja su bila drugačija prije 20 godina i danas.
"Oni su već sada, u 20-im godinama, pretpostavljam, jer su toliko izloženi društvenim mrežama, do njih dolazi toliko informacija, izloženi su svemu što ih čeka, svemu što se očekuje od njih i svemu što oni treba da ispune. Oni već rano ulaze u tu mašinu", pojasnila je Bratanović.
Navela je da su mlade generacije danas izložene količinama stresa kojim su ranije ljudi bili izloženi tek u 50-im godinama.
"To je prevelik teret za osobu u 20-im godinama", poručila je Bratanović.
Zbog svih informacija o nefunkcionisanju sistema, ljudi su nezadovoljni.
"Postoji to generalno, globalno nezadovoljstvo. To generalno nezadovoljstvo nam može biti pokazatelj, ne da smo mi negativan ili nezadovoljan narod, nego da stvarno postoje problemi koji 'kuhaju' u ljudima. Upravo to može biti banalan znak narušenog mentalnog zdravlja. Problem je što smo mi kao društvo i dalje ostali u tome da samo ako konkretno vidimo neki simptom, da osoba čuje glasove, priča sama sa sobom ili ima suicidne misli, onda ona ima neki problem. To nije tačno. Tada je preočito da osoba ima neki problem, a do tada može biti jako puno indikatora da postoje neki problemi", kazala je Bratanović.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), svake godine više ljudi umre od posljedica samoubistva nego HIV-a, malarije ili raka dojke, ili ubistava. Godine 2019. evidentirano je više od 700.000 samoubistva.
Iz SZO-a su naveli da u prosjeku devet na 100.000 ljudi izvrši samoubistvo širom svijeta.
(Anadolija)