Danas je Sabor Svetog Arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan.
Praznik je ustanovljen još u četvrtom vijeku nove ere. Aranđelovdan je posvećen arhangelu Mihailu, predvodniku vojske anđela, bestjelesnih sila dobra koje su učestvovale u stvaranju svijeta. Smatra se čuvarem pravoslavne vjere i borcem protiv jeresi.
Sveti arhangel Mihailo, simbol je borbe protiv zla, i na ikonama i freskama prikazan je kao nebeski ratnik u vojničkoj opremi, sa mačem, kopljem i zlim duhom koji, okovan lancima, leži pod njegovim nogama. Njegov kult nastao je u trećem vijeku i razvio se najprije u Frigiji. Kao praznik, Aranđelovdan je ustanovljen vijek kasnije, u vrijeme Silvestera Prvog Rimskog i Patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog.
Po broju ljudi koji ga slavi kao krsnu slavu, nalazi se na drugom mjestu. Molitvenik je pred Bogom za sve svečare i borac za njihov napredak. Crkva podsjeća da se, nasuprot tradiciji slavara, i za ovaj praznik prinosi žito. Namijenjeno je za pokoj duše predaka koji su se zavjetovali svetom arhangelu Mihajlu.
Zaštitnik je loze Nemanjića, a vjeruje se da ovaj zimski svetac luta prerušen u prosjaka kako bi nevjernike usmjerio na pravi put, a nevoljnicima pomogao. Vjeruje se i da se pomoću vremenskih uslova na ovaj dan može odrediti kakva će biti godina. Postoji i izreka: "Kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cijele zime i proljeća". U nekim krajevima smatraju ga i zaštitnikom stočara.
Običaji koji se vezuju veliki praznik, nalažu sljedeće: "Obavezno idite u crkvu i zapalite svijeću. Molite se svom anđelu. Na ovaj dan tražite od anđela da ispuni vašu najdublju i najvažniju želju. Otvorite dušu i srce, dijelite radosti i tugu i na kraju se zahvalite. Nebo se, kako se kaže, otvara za molitive".
(MONDO/RTS)