Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslavlja danas praznik Svetog Dimitrija Solunskog, u narodu poznat kao Mitrovdan, u znak sjećanja na stradanje i smrt ovog svetitelja.
Ovaj svetac je život okončao u tamnici 306. godine kao borac za hrišćansku vjeru.
Dimitrije je rođen u Solunu u trećem vijeku poslije Hrista za vrijeme cara Maksimilijana. Kada je od cara dobio naređenje da progoni hrišćane, on se na to nije obazirao već je javno propovijedao hrišćansku vjeru. Cara su obavijestili o neposlušnosti Dimitrijevoj, koji je preobraćao narod u hrišćanstvo.
Kada je car čuo da je solunski komandant i sam hrišćanin, naredio je da ga bace u tamnicu gdje je mučen, a potom pogubljen. Solunski hrišćani su ga tajno sahranili, a na mjestu njegovog groba kasnije je podignuta crkva. Sveti Dimitrije je proglašen zaštitnikom grada Soluna.
Crkveni spisi navode da se Sveti Dimitrije mnogo puta javljao i spasavao grad od zemljotresa i nesreća. I danas se vjeruje da je čudotvorna snaga njegovih moštiju izliječila mnogobrojne bolesnike.
Prema narodnom predanju i žitijima svetaca, Dimitrijev grob je odisao bosiljkom i smirnom, pa je zato taj svetac nazvan Mirotočivi.
Kult Svetog Dimitrija veoma je živ i kod Srba, a u srednjovjekovnoj Srbiji posvećeni su mu mnogobrojni hramovi, uključujući i crkvu u Pećkoj Patrijaršiji i kapelu u manastiru Visoki Dečani.
Nekada je Mitrovdan bio poznat i kao dan kada su se hajduci rastajali da bi negdje prezimili zimu i ponovo se sastali na Đurđevdan sljedeće godine. Zato se u narodu kaže: "Đurđev danak hajdučki sastanak, Mitrov danak, hajdučki rastanak". Navodno se po današnjem vremenu može zaključiti i kakva će biti predstojeća zima.
Ako danas bude mraza, očekuje nas duga i hladna zima sa mnogo snega, ali ako je vedro nebo - zima će biti blaža. Postoji i verovanje da uoči Mitrovdana moraju da budu završeni svi veliki poslovi, naročito veliki radovi na polju i druge stvari koje se rade napolju.
(Srna/Mondo)
