Postojanje zlata na terenima Otomalja i Sinjakova u Jezeru utvrđeno je još sedamdesetih godina prošlog vijeka, a aktuelna zlatna groznica, čak da do eksploatacije ni ne dođe, po svemu sudeći doprinijeće boljoj turističkoj afirmaciji ove male lokalne zajednice u Srpskoj.
Kompanija “Likos Balkan Metals” saopštila je prošle sedmice da je na tri lokacije u opštini Jezero pronašla visoke sadržaje zlata koji se kreću od 27,5 grama po toni u kontinuitetu od 60 metara, što je, kako su tada naveli, neuobičajno visok sadržaj i za svjetski poznate rudnike zlata.
Da postojanje zlata na tim lokalitetima nije novina tvrde u Republičkom zavodu za geološka istraživanja. U Zavodu navode da tragovi starog rudarenja u vidu pingi, djelimično ili potpuno zarušenih potkopa i sačuvanih zapisa, ukazuju da su istraživanje, eksploataciju i preradu mineralnih sirovina na terenima Srpske vršili još Rimljani i Sasi. Ističu da je 20. vijek bio doba intenzivnog istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina na ovom području, naročito od 1945 do 1989. godine.
"Tada su otkrivena mnoga velika ležišta metala, a mnogi lokaliteti nisu istraženi, ali su označeni kao potencijalni za istraživanje. Takav slučaj je sa područjem između Jajca i Mrkonjić Grada. Sedamdesetih godina prošlog vijeka na terenima Otomalja i Sinjakova utvrđeno je postojanje zlata u kvarcnim i kvarcno-baritnim žicama, a da bi se otvorio rudnik potrebno je izvršiti obimna detaljna geološka istraživanja", ističu u zavodu i pojašnjavaju da se zlato u Srpskoj najčešće javlja u obliku tankih ljuspica ili žilica, te u obliku sitnih zrna koja su uprskana u neke minerale, pretežno u kvarc.
Na pitanje da li u Srpskoj postoje potencijalna nalazišta litijuma, u zavodu kažu da je Loparski basen šezdesetih godina prošlog vijeka istraživan zbog kamene soli, te da je tokom tih radova pronađen mineral sirlezit, natrijumski borosilikat.
"Od 2002. godine na području Lopara u nekoliko mahova istraživani su evaporiti. Detaljna geološka istraživanja u Loparskom basenu su u toku, a nakon završetka istih moće se govoriti o eventualnom nalazištu i kakva bi bila perspektiva za eksploataciju u budućnosti", rekli su u zavodu.
Načelnica Jezera Snežana Ružičić kaže da je vijest o pronađenom zlatu izazvala veliku pompu i odjeknula daleko.
"Ukoliko u budućnosti budemo imali rudnik, to će svakako doprinijeti razvoju, ali i sama ova informacija, zbog koje su dolazili čak i mediji iz Hrvatske, znatiželjne turiste dovešće u Jezero. Ovo je odlična prilika da se ispromoviše opština i da pokažemo prirodne ljepote i turistički potencijal kojim Jezero obiluje", kazala je Ružičićeva za “Glas”.
Navela je da su mišljenja mještana i dalje podijeljena, te da se dio njih protivi istraživanjima jer smatraju da će ona oštetiti floru i faunu.
"S druge strane znatan dio stanovnika raduje se pronalasku zlata i mogućoj eksploataciji, jer smatraju da će im to osigurati posao, da će im se djeca vratiti iz Slovenije, Austrije, Njemačke kako bi živjela i radila na svom ognjištu. Mada, o eksploataciji i podizanju rudnika rano je govoriti", rekla je Ružičićeva i dodala da ju je izvršni direktor kompanije, koja vrši geološka istraživanja u Jezeru, upoznao da su naišli na velike koncentracije zlata, te da će graditi puteve do tih lokacija kako bi mogli raditi opsežna istraživanja koja su planirana u ovoj godini.
Rudna bogatstva
U Republičkom zavodu za geološka istraživanja kažu da u Srpskoj postoje značajna ležišta uglja, olova, cinka, boksita, gvožđa, bentonita, krečnjaka, dolomita, serpentinita, dijabaza, glina, te termomineralnih voda.
"Rudna bogatstva raspoređena su na cijeloj teritoriji Srpske, a pored istraženih ležišta postoji značajan broj pojava mineralnih sirovina koje tek treba detaljno istražiti i utvrditi da li su ekonomski isplativa", rekli su u zavodu.