Majke djece sa poteškoćama u razvoju okupile su se danas ispred zgrade Vlade RS, tražeći da im se omogući da ostvare svoje pravo na status roditelja njegovatelja.
Kako su nam rekle, one zbog 24-časovne brige o djeci koja imaju trajna oštećenja nisu u prilici da rade, a uskraćuje im se status roditelja njegovatelja za koji bi im bila isplaćivana naknada u visini minimalne plate u RS, bez uplaćenih doprinosa.
“Borimo se već predugo, tražili smo odgovore od svih relevantnih institucija, a njihov odgovor je prebacivanje nadležnosti jedne institucije na drugu. Zadnji dopis smo uputili Ministarstvu zdravlja, čiji odgovor smo čekali dva mjeseca, da bi oni rekli da je sada nadležna Narodna skupština”, izjavila je Nataša Krivošija Filipović, majka dječaka koji ima rijedak sindrom.
Ističe da je objašnjenje Centra za socijalni rad u Banjaluci to da njihova djeca idu u školu, a da pod školom smatraju ''Centar Zaštiti me" gdje, kako navodi, djeca idu u nivoe, a ne redovne razrede ili srednju školu. Nije im jasno zašto problem ima, kako navode, samo 30 odsto majki iz Banjaluke koje ne mogu ostvariti ovo pravo, uprkos svim dijagnozama koje njihova djeca imaju.
“To su sve djeca sa mentalnim retardacijama za koje ne postoji lijek, niti se kod njih može stanje poboljšati, a uporno nam pišu da djeca imaju privremeno oštećenje, te zbog toga gubimo pravo na status njegovatelja”, rekla je Krivošija Filopović.
Dodala je da je i sam zakon sporan, jer i kad bi ostvarile ovo pravo mogle bi ga koristiti do djetetove 30. godine, što je kako navodi apsurdno.
“Naknada roditelju njegovatelju pravo je koje ostvaruje jedan od roditelja djeteta sa smetnjama u razvoju i to najduže do navršene 30. godine života djeteta, a koje ima trajno oštećenje ili oboljenje zbog kojih je potpuno zavisno od pomoći i njege drugog lica. To je van svake pameti, naša djeca neće ozdraviti do 30. godine, ne znam šta poručuju time, da su djeci dali rok trajanja?”, zgroženo kaže ova majka i ističe da su sve zemlje regiona izmijenile svoje zakone i značajno poboljšale status i prava kako djece tako i roditelja djece sa poteškoćama u razvoju.
Ove majke pitaju i kako je moguće da se majkama koje imaju zdravu porodicu daju i plate i doprinosi, a one ne mogu da dobiju ni ono što im pripada.
“Mi tražimo da zakon bude isti za sve. Od majki sa zdravom, višečlanom porodicom se prave socijalni slučajevi, a mi ne možemo da dobijemo ni minimalnu naknadu koja nam po zakonu pripada”, istakla je Krivošija Filipović.
Sa njom je saglasna i Zorica Mastikosa, majka dječaka koji boluje od epilepsije, ciroze jetre i drugih oštećenja, a koja je svoj slučaj predala na Okružni sud.
“Ovo je sramota, mi smo angažovali advokata i slučaj predali na sud. Moje dijete nije u stanju da se brine o sebi i uprkos svim dijagnozama koje potvrđuju njegov invaliditet ne mogu da dobijem status njegovatelja”, rekla je Mastikosa i pozvala predsjednika RS Milorada Dodika da se uključi i riješi njihov problem.
Podršku ovim majkama dalo je udruženje Restart koje je pozvalo Ministarstvo zdravlja da riješi ovaj problem, jer će u suprotnom, kako su najavili, biti primorani izaći na ulice.
“Ministru Šeraniću, riješi problem! Dosta je prebacivanja nadležnosti. Sad prebacuju sve na Narodnu skupštinu, a radi se o Pravilniku koji može da se izmijeni za par minuta, ali i sredstvima koja nisu velika. Godišnje je potrebno oko 400.000 maraka, a toliko potroši Ugostiteljski servis samo na krompir”, poručio je Stefan Blagić iz Restarta.
Poruku ministru Šeraniću sa današnjeg skupa uputio je i Milan Savanović, poslanik u Narodnoj skupštini RS koji je rekao da je krajnje vrijeme da se ovaj problem riješi.
“Ovo nije problem samo ovih majki nego je problem čitave države. Ministra Šeranića sam već pitao i pitaću ga dok god se ne riješi ovo pitanje. Želim pod hitno da se on obrati ovim porodicama, a ne da se sve svodi na neke procjene i odgovore preko mejlova. Neka dođe u domove ovih porodica i vidi o čemu se radi i da im je stvarno potrebna pomoć”, rekao je Savanović i pozvao gradonačelnika Banjaluke i predsjednika RS da se uključe i riješe problem ovih majki.
Nakon današnjeg okupljanja oglasilo se i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.
Ističu da je pravo na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju specifično pravo.
"Ono podrazumijeva posebnu cjelodnevnu njegu, odnosno preduzimanje medicinskih i nemedicinskih radnji od strane roditelja-njegovatelja sa ciljem sprečavanja fizičkog i psihičkog zapuštanja djeteta sa smetnjama u razvoju. Posebna njega je isključivo njega koja se pruža u kućnim uslovima i predstavlja smještaj u sopstvenu porodicu, odnosno prevenciju smještaja u ustanovu socijalne zaštite. U tom smislu, važno je naglasiti da nije svim licima koja su potpuno zavisna od tuđe njege i pomoći potrebna posebna njega, odnosno cjelodnevna njega koja podrazumijeva iskorak prema osobama sa najtežim oblicima invaliditeta", saopštilo je Ministartsvo zdravlja i socijalne zaštite RS.
Naglašavaju da je sve navedno nedvosmisleno i precizno objašnjeno i roditeljima i predstavnicima udruženja „ReStart Srpska“ koji su se ranije obratili Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske sa inicijativom za izmjenu propisa u ovoj oblasti.
"U odgovorima na njihovu inicijativu navedeno je i da prijedlozi koje su uputili nisu u skladu sa nadležnostima Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, kao ni sa standardima i pravilima stručnog rada u oblasti invalidnosti. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, iako nije organ nadležan za priznavanje prava na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju, podsjeća da institucije koje sprovode zakone, a u konkretnom slučaju centri za socijalni rad, imaju odgovornost da istinito, adekvatno i detaljno objasne korisnicima koje im pravo pripada, te od istih očekuje da propise u ovoj oblasti vjerodostojno interpretiraju i dosljedno sprovode", kažu u ovom ministarstvu.
Napominju da korisnici uvijek mogu koristiti i pravo na žalbu drugostepenom organu ili pokretanje upravog spora kod nadležnog suda.
"Individualnim planom podrške licima sa smetnjama u razvoju koji su potpuno zavisni određuje Plan podrške koji mora biti usklađen sa razvojnim fazama i standardima i pravilima stručnog rada, te ti korisnici u Republici Srpskoj mogu ostvariti sljedeća prava: pravo na ličnu invalidninu u iznosu od 194,48 KM, pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica u iznosu 251,68 KM, prava na uvećani dječiji dodatak u iznosu od 208,00 što je u ukupnom iznosu 654,16 KM, kao i pravo na naknadu plate za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena radi pojačane njege i brige o djetetu sa smetnjama u razvoju, uključivanje u proces školovanja, troškove prevoza za dijete i pratnju, te uključivanje u različite defektološke i logopedske tretmane, a određivanje najcjelishodnijeg oblika zaštite vrše isključivo stručne Komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju", stoji u saopštenju.
Na kraju, podsjećaju da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Vlade Republike Srpske konstantno unapređuje i proširuje prava iz oblasti socijalne i dječije zaštite.
"Podsjećamo da je Republika Srpska među prvima uvela pravo naknade roditelju njegovatelju-njegovatelju ili njegovatelju, upravo prepoznajući potrebe najosjetljivijih kategorija. Tako je od početka 2023. godine naknada roditelju-njegovatelju ili njegovatenju uvećana do iznosa najniže plate od 650 KM, odnosno roditelji-njegovatelji ili njegovatelji primaju skoro pet puta veći iznos naknade nego prilikom uvođenja i primjene ovog prava u 2020. godini", saopštilo je Ministarstvo zdravlja.
(Mondo)