Projekat "Klekovača": Mještani Drinića zabrinuti zbog plana izgradnje planinskog turističkog sela

Izgradnja "Planinskog sela" na Klekovači nema jasno riješeno vodosnabdijevanje, postavlja se i pitanje kako riješiti kanalizaciju i zbrinjavanje otpadnih voda, a povećan je i rizik za izazivanje šumskih požara, poručeno je sa javne rasprave održane u Petrovcu povodom Nacrta studije uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat urbanog područja.

"Planinsko selo" obuhvata izgradnju hotela, apart hotela i turističkih kuća - kuća za odmor i dio je većeg projekta Turističkog centra "Klekovača" koji je planiran na ovoj planini, a koji podrazumijeva i izgradnju ski staza, gondole, golf terena, sadržaja za sportske aktivnosti, wellness i spa centra, parkova za djecu, adrenalinskog parka…

Javnu raspravu koja je održana u četvrtak, 8. juna, su okarakterisale dileme, zabrinutost i otvorena pitanja od strane nadležnih u opštini Petrovac, lokalnog stanovništva i Centra za životnu sredinu, a vezano za realizaciju ovog projekta. Nakon što su predstavnici izrađivača studije predstavili projekat, uslijedio je niz komentara.

"Drinić je inače bezvodno područje. Po podacima iz našeg komunalnog preduzeća, u ljetnom periodu kada dođe do redukcije, dva postojeća izvorišta imaju kapacitet 0,66 l/s, a i oni nestaju. Nešto se dešava s tom vodom, jer su procjene izdašnosti izvorišta prilikom uspostavljanja sistema vodosnabdijevanja (prije nekih dvadesetak godina) bile oko 5 l/s. Prošle godine smo imali četiri mjeseca stalnu redukciju od 15:00 popodne do 7:00 ujutro. Ukoliko se ispostavi da na lokalitetu Kozila postoji zadovoljavajuća količina vode, može li lokalna zajednica dobiti potrebne dozvole da istu spoji u sistem vodosnabdijevanja, s obzirom da je to područje proglašeno područjem posebne namjene?", postavio je pitanje Drago Kovačević, načelnik opštine Petrovac-Drinić.

Osim za vodosnabdijevanje, lokalno stanovništvo zabrinuto je i za pitanje kanalizacije i zbrinjavanja otpadnih voda.

Emeritus profesor dr Vojislav Kecman, stanovnik Drinića, istakao je da od oko 300 stanovnika Drinića, većina koristi djelimično urađenu kanalizaciju koja vodi u prirodni ponor uz samu crkvu.

"Jedino moguće mjesto za fekalne vode bi onda mogao biti taj mali ponor usred Drinića. Interesantno je da investitor ni u prijedlogu zoning planova nije naveo, ili neće da precizno navede, gdje će se odvoditi fekalne otpadne vode. Planirani broj turista i osoblja je oko 3 000 dnevno u jeku sezone i sada se postavljaju dva ozbiljna pitanja. Prvi, da li vrlo mali prirodni ponor može da proguta preko 1 100 kubnih metara dnevno otpadnih fekalnih voda, a drugi problem je da s tim količinama fekalnih voda život u Driniću zbog neugodnih mirisa i nezdrave atmosfere (i uprkos postrojenjima za pročišćavanje) teško da će biti moguć", istakao je Kecman.

Profesor Kecman dodaje da neka pitanja i nakon ove javne rasprave ostaju neodgovorena.

"Ključno je pet osnovnih pitanja, a to su šumski požari, snabdijevanje pitkom vodom, putevi, otpad i fekalne vode. U ovoj studiji ta pitanja su vrlo uopšteno pokrivena i bez preciznih informacija. Nije jasno ni ko snosi troškove rekonstrukcije puta, kao i obezbjeđivanja potrebnih sredstava za zaštitu od požara", istakao je i na kraju dodao da će u konačnici sve biti urađeno po zakonu, a sve će biti loše i krivo.

Predstavnici Centra za životnu sredinu istakli su problem manjkavosti studije u pogledu biljnih i životinjskih vrsta koje naseljavaju ovo područje, kao i nedostatka podataka o konkretnom uticaju ovog projekta na iste.

"Već skoro deset godina pratimo megalomanski projekat koji je planiran na predivnoj Klekovači. Zajedno sa stručnom zajednicom dijelimo zabrinutost po pitanju ovog projekta i njegovog uticaja na lokalno stanovništvo i prirodu, na koje data studija ne daje adekvatna rješenja. Na ovom prostoru je prisutan ris, koji je po Uredbi o strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama strogo zaštićen, te očekujemo da se uticaj projekta na tu i druge ugrožene vrste ozbiljno i stručno obradi", istakla je Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.

Nakon jučerašnje javne rasprave u Centru za životnu sredinu smatraju da je jasno da lokalno stanovništvo nije zadovoljno ponuđenim rješenjem iz Nacrta studije uticaja i nisu saglasni sa realizacijom ovakvog projekta.

Očekuju da nadležno Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske obaveže investitora, ali i izvođača Studije uticaja na životnu sredinu da uradi detaljnija istraživanja i pronađu rješenja koja odgovaraju na nedoumice mještana, ali i Centra za životnu sredinu. 

Šta je s projektom "Klekovača"?

Projekat gradnja turističkog kompleksa na planini Klekovača (TC Klekovača) nije prekinut, pri kraju je proces prikupljanja dokumentacije, rečeno nam je u preduzeću "GB IMMO" u avgustu prošle godine.

Prijedlog prostornog plana područja posebne namjene "Klekovača" usvojen je u Skupštini još 2017. godine, a prošle godine je usvojen zoning plan. Sam projekat predstavljen je već davne 2010. godine.

Iza ideje "TC Klekovača" osim ovog preduzeće nalazi se i firma ''Lom'', a obje su osnovali investitori iz Njemačke. Na sajtu se navodi da su partneri "Mahler Baubeteiligungs-und Verwaltungs GmbH" i ''Bruno invest grupa".

U ovogodišnjem izvještaju Komisije za koncesije RS navodi se da koncesioni projekat nije otpočeo s realizacijom, "s obzirom da je oko sedam godina trajao postupak promjene namjene šumskog područja i izrada zoning plana posebnog područja Klekovača, što je preduslov za primopredaju zemljišta".

"GB IMMO" je u međuvremenu zahtijevao da se koncesioni ugovor dopuni s obavezom Republike Srpske da prethodno izgradi naponsku elektro mrežu do područja i regionalni put - priključak na put Banjaluka - Mlinište.

(MONDO)