Društvo

Šta regulacioni plan predviđa za Staru autobusku stanicu?

Autor Željko Svitlica

Preduzeće "Autoprevoz" je danas i formalno preuzelo parking na Staroj autobuskoj u Banjaluci u Vidovdanskoj ulici i time je okončan dvadesetogodišnji spor između ovog preduzeća i Grada.

Izvor: Screenshot

Spor između "Autoprevoza" i Grada Banjaluka oko vrijedne nekretnine u centru grada trajao je skoro dvije decenije. Završen je kada je Ustavni sud BiH poništio presudu Višeg privrednog suda u Banjaluci, koja je bila u korist Grada i potvrdio presudu Okružnog privrednog suda da je stara autobuska stanica vlasništvo "Autoprevoza".

Sedamdesetih godina prošlog vijeka, tadašnja banjalučka opština je sa ondašnjim "Autoprevozom" zamijenila zemljište kod Željezničke stanice upravo za zemljište o kojem je riječ i koje je bilo predmet spora, te je Grad Banjaluka na osnovu toga smatrao da Stara autobuska i okolni prostor pripadaju Gradu.

Međutim, originalni primjerak tog ugovora o zamjeni zemljišta je nestao.

Sladomir Đurić, direktor "Autoprevoza" ranije je rekao da je njihova obaveza je da ovu lokaciju predaju svojim kupcima, koji tu planiraju graditi stambeni objekat.

"Autoprevoz" je dio zemljišta prije 10 godina prodao preduzeću "Bewo real estate" 2013. godine, a u oktobru prošle godine vlasnik "Bewo-a" postala je firma "Aktiva invest".

Parking na Staroj autobuskoj stanici

Gradonačlenik Banjaluke Draško Stanivukoivić u avgustu je najavio mogućnost da Skupštini Grada Banjaluka predloži izmjenu regulacionog plana za prostor Stare autobuske stanice kako bi se u tom dijelu onemogućilo građenje.

Do toga ipak nije došlo, a dogovor sa "Autoprevozom", rečeno je u petak ujutru, podrazumijeva da je ovo preduzeće "spremno da se odrekne polovine imovine" i to one na kojoj se nalazi spomenik Dvanaest beba, Muzej savremene umjetnosti, kao i dijela Vidovdanske ulice.

Sprečavanje deložacije na Staroj autobuskoj stanici

Prema aktuelnom Regulacionom planu dijela centralnog područja Banjaluke kojem pripada prostor (parking) na Staroj autobuskoj, predviđena je zona građenja maksimalnog procenta izgrađenosti 70 odsto sa spratnošću od četiri sprata (P+4).

(MONDO)