Društvo

Glamočaci neće vojni poligon: Potpisali peticiju

Autor Vesna Kerkez Izvor SRNA

Zavičajno udruženje "Glamočko kolo" pokrenulo je potpisivanje peticije kojom se od nadležnih institucija traži da ne dozvole otvaranje vojnog poligona na glamočkoj visoravni.

Izvor: Vedran Ševčuk /MONDO

Peticiju protiv otvaranja vojnog poligona na glamočkoj visoravni, koji bi ugrozio opstanak ljudi, te biljnog i životinjskog svijeta na ovom području, do sada je potpisalo više stotina srpskih povratnika u Glamoč, rekao je predsjednik Zavičajnog udruženja "Glamočko kolo" Mićo Radoja.

Radoja je napomenuo da je peticiju početkom marta pokrenulo ovo Udruženje, te da su je podržali srpski povratnici u Glamoč, raseljeni i ljudi koji su porijeklom sa ovog područja.

"Potpisivanje još traje, a tačne rezultate imaćemo krajem naredne sedmice", istakao je Radoja.

On je rekao da će peticija sa potpisima građana biti upućena Vladi Republike Srpske, Ministarstvu odbrane u Savjetu ministara i Opštinskom vijeću Glamoč.

Radoja je naveo da je 20. aprila u Glamoču zakazana javna rasprava o ovoj problematici na kojoj bi stručni ljudi iz ove oblasti trebalo da ponude odgovarajuća rješenja.

Zavičajno udruženje "Glamočko kolo" pokrenulo je potpisivanje peticije kojom se od nadležnih institucija traži da ne dozvole otvaranje vojnog poligona na glamočkoj visoravni.

"Raspolažemo pouzdanim informacijama da Ministarstvo odbrane u Savjetu ministara namjerava da izmjesti vojni poligon kod sela Pribelja ispod Vitoroga gdje su na dva dunuma zemljišta uništavane zaostale mine, granate i eksplozivna sredstva, na novih 102 kilometra kvadratna na visoravni, odnosno na Škadimu i Kujači, između Kupresa i Glamoča", pojasnio je Radoja.

Radoja upozorava da bi u slučaju izmještanja vojnog poligona na ovu lokaciju i ono malo povratnika svih nacionalnosti u Glamoču bilo prinuđeno da napusti svoja vjekovna ognjišta.

Radoja je rekao da vojni pologon "Barbara" kod Glamoča, gdje su ranije vršena bojeva gađanja, više nije aktivan.

On je naveo da u Glamoču trenutno živi oko 1.800 povratnika, većinski Srba.