Ni nakon 32 godine niko nije odgovarao za granatiranje Doboja u kojem su stradali mladi civili. Otac jedne od žrtava i dalje traži pravdu.
Blago Blagojević posjetio je danas grob dvadesetogodišnje kćerke Daliborke i njenog vjerenika koji su sahranjeni u istu grobnicu na gradskom groblju Šušnjari, jer je granata prije 32 godine spriječila njihovo zakazano vjenčanje.
Blagojević je podsjetio da je tog 30. aprila 1994. godine u večernjim časovima uoči Vaskrsa, četvoro mladih ubijeno u Doboju, a pet je teško ranjeno prilikom granatiranja užeg dijela grada sa položaja takozvane Armije BiH, za šta ni nakon 32 godine niko nije odgovarao.
Od ispaljene granate kalibra 120 milimetara na licu mjesta su stradali Daliborka Blagojević i njen vjerenik Nedeljko Tanasić, a od posljedica ranjavanja u bolnici preminuli Stojanka Jović, protjerana iz Maglaja, te Ljilja Vukosavović, koja je protjerana iz Gračanice.
"Trideset i dvije godine umirem zajedno sa njima od tuge ali i zbog bola što stradalu omladinu niko ni ne pominje, a odgovorne niko ne procesuira", naglasio je Blagojević.
On je rekao da je te kobne večeri u Doboju od jedne granate stradalo najviše civila u Odbrambeno-otadžbinskom ratu i da je ogorčen što ga i nakon 32 godine niko ispred pravosudnih organa nije pozvao da da izjavu, a kamoli da svjedoči.
Kao učesniku ratnih dešavanja, ističe da mu godine i bolest sve manje daju nadu da će živ dočekati da se nalogodavci i odgovorni za krvavi pir dobojske mladosti suoče sa pravdom.
Posebno je razočaran jer ni do danas, uprkos njegovim brojnim pokušajima, Nedeljku Tanasiću, izbjeglici iz Busovače i pripadniku dobojske brigade, nije priznat status poginulog borca iako je sahranjen uz počasnu paljbu.
"Nažalost Nedeljkov pokojni otac koji je umro od tuge nije dočekao da se ispravi nepravda prema njegovom sinu, ali bojim se da je neće dočekati ni njegova majka Slavojka", naveo je Blagojević.
Prema njegovim riječima, Slavojka se vratila u federalnu opštinu Busovaču, odakle su protjerani i gdje živi od invalidnine.
Blagojević je naveo da je s ciljem da se od zaborava sačuva sjećanje na stradanje četiri mlada lica svoje svjedočenje o tom događaju sačuvao u video-zapisu u okviru projekta multimedijalnog muzeja koji je pokrenuo Memorijalni centar Republike Srpske, a podržala Gradska uprava.
U Parku narodnih heroja u Doboju u martu 2000. godine postavljena je ploča za 99 nevinih žrtava i 399 ranjenih, koji su stradali tokom neselektivnog granatiranja grada sa položaja takozvane Armije BiH.
Okružni sud u Doboju u januaru prošle godine prvostepenom odlukom oslobodio je bivšeg komandanta takozvane Armije BiH Džemala Jukana odgovornosti da je kao komandant 221. brdske brigade Gračanica, 10. avgusta 1995. godine naredio da se iz protivavionskog mitraljeza gađaju kolone autobusa koje su se kretale iz Doboja prema Ozrenu.
Tom prilikom u autobusu je stradao civil, a istog dana prilikom granatiranja mjesta Boljanić, jedan od projektila pogodio je ženu koja je od zadobijenih povreda preminula na licu mjesta.
Okružno tužilaštvo u Doboju je ranije vodilo istragu protiv osam lica čiji su inicijali A. N, B. H, M. H, Š. A, S. DŽ, H. I, A. M. i B. M, ali je postupak, prema odluci Suda BiH iz 2012. godine, proslijeđen Tužilaštvu BiH.
Osumnjičenima je stavljeno na teret da su u svojstvu komandira i članova štaba vojnih formacija takozvane Armije BiH planirali i učestvovali u donošenju odluka o izdavanju naredbi neselektivnih artiljerijskih napada na gradsko jezgro i civilne ciljeve u Doboju i njegovoj okolini, usljed kojih je smrtno stradalo i ranjeno više lica, te pričinjena znatna oštećenja na stambenim i drugim objektima.
Predmet je dostavljen na pregled i ocjenu Sudu BiH, koji je 10. januara 2012. godine predmet proslijedio Tužilaštvu BiH.
Iako je od preuzimanja predmeta prošlo 13 godina, iz Tužilaštva BiH su ranije odgovorili da vode istragu u predmetu granatiranja Doboja u periodu ratnih dejstava od 1992. do 1995. godine, te da se predmet nalazi u "fazi istrage".
Iz Policijske uprave i Okružnog tužilaštva Doboj je ranije saopšteno da su izvještaji o zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva zbog granatiranja užeg i šireg područja grada Doboja, a koji obuhvataju i visokopozicionirane oficire takozvane Armije BiH, dostavljeni Tužilaštvu BiH na postupanje.
Iz dobojske Policijske uprave naveli su da su 26. decembra 1995. godine Okružnom tužilaštvu u ovom gradu podnijeli krivičnu prijavu protiv devet lica zbog sumnje da su počinila ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a 13. novembra 2001. godine i poseban izvještaj kao dopunu prethodne krivične prijave protiv jednog lica.
Okružnom tužilaštvu u Doboju je 30. marta 2012. godine podnesen i izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv jednog lica zbog sumnje da je počinilo zločin protiv čovječnosti.
Dobojska policija je 15. decembra 2017. godine Tužilaštvu BiH podnijela izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv jednog lica zbog sumnje da je počinilo krivično djelo zločin protiv čovječnosti.