U BiH je od 2014. do 2024. godine prenamijenjeno 29 kvadratnih kilometara šuma kroz 1.398 dozvola, dok javnost najčešće ne zna zašto je to odobreno niti u čiju korist, objavio je Transparency International BiH.
Od ukupne površine, 18,6 kvadratnih kilometara odnosi se na Republiku Srpsku gdje je evidentirano 977 dozvola, dok se preostalih 10 kvadratnih kilometara i 421 dozvola odnose na Federaciju BiH.
Istraživanje Fondacije ACT i Transparency Internationala u BiH pokazuje da je više od polovine evidentirane površine, oko 1.645 hektara ili 57 odsto, prenamijenjeno za realizaciju koncesionih ugovora. Javnost pritom često nema pristup rješenjima, stručnim podlogama i obrazloženjima iz kojih bi se moglo utvrditi kakve obaveze preuzima investitor.
U Republici Srpskoj je za potrebe koncesija posječeno 1.072 hektara šume, dok je u FBiH ta površina iznosila oko 573 hektara. Značajan skok u FBiH zabilježen je 2018. godine zbog izgradnje dva vjetroparka u Kantonu 10 (Široka Draga i Slovinj), za koje je prenamijenjeno 70 odsto od ukupne teritorije šume ustupljene pod koncesije u BiH te godine.
Istraživanje upozorava da građanima i lokalnim zajednicama nije omogućeno da se prije donošenja odluke upoznaju sa budućim zahvatom, njegovim posljedicama i iznesu primjedbe.
"Bosna i Hercegovina je kompleksna država u kojoj imamo 3,3 miliona hektara pod šumama i šumskim zemljištima, ali nemamo državni zakon o šumama koji bi postavio makar osnovne i zajedničke principe. Umjesto toga imamo dva dijela, jedan u kom postoji zakon o šumama i koji je u potpunosti centralizovan, i drugi u kom nema zakona te je decentralizovan", izjavio je Mersudin Avdibegović, autor Analize šumarskog zakonodavstva.
On je dodao da, iako BiH ne iskače iz regionalnog prosjeka po površini prenamjene, učešće javnosti u ovim procesima ne zadovoljava legitiman interes građana, što pogoršava činjenica da ne postoji jasna metodika obračuna vrijednosti šume.
Problem je posebno došao do izražaja u slučaju rudnika u Varešu, koji je izazvao zabrinutost zbog uticaja na životnu sredinu. Ustavni sud BiH je 2024. godine utvrdio da odluka Vlade FBiH o privremenom korištenju šumskog zemljišta nije u skladu sa Ustavom jer Vlada nije bila nadležna raspolagati državnom imovinom.
"ACT i TI BiH pozivaju nadležne institucije da objavljuju sva rješenja o prenamjeni, podatke o površini, vlasništvu i budućoj namjeni zemljišta, obrazloženje javnog interesa, iznose naknada i obaveze investitora", navodi se u zajedničkom saopštenju, uz apel za hitno usvajanje zakona o šumama u FBiH i Hercegovačko-neretvanskom kantonu.