Na tvrđavi Kastel u Banjaluci u posljednja tri dana otkrivena su dva nova skeleta, čime je ukupan broj pronađenih skeleta na ovom arheološkom lokalitetu porastao na 14.
Nova otkrića rezultat su nastavka arheoloških istraživanja na lokaciji Dvorište II, gdje studenti istorije sa univerziteta u Banjaluci i studenti istorije i arheologije iz Istočnog Sarajeva, okupljeni kroz Školu arheologije, rade u saradnji sa Muzejom Republike Srpske i Društvom arheologa Republike Srpske.
Arheolog, muzejski savjetnik u Muzeju Republike Srpske i profesor na Filozofskom fakultetu Ivana Pandžić rekla je za Mondo da su iskopavanja na ovom lokalitetu započeta osamdesetih godina prošlog vijeka, ali su nakon određenog vremena obustavljena.
"Mi nekako nastavljamo radove iz osamdesetih godina i cilj je bio da malo očistimo temelje. Prošlo je tridesetak godina, prostor je zarastao, a čak su i Banjalučani koji svakodnevno prolaze ovuda zaboravili da su tu bile dvije građevine koje se preklapaju. Ispod njih smo pronašli groblje, odnosno nekropolu", istakla je Pandžićeva.
Ove godine napravljen je i značajan iskorak u istraživanju jer su počele bioantropološke analize pronađenih skeleta. Prema riječima Pandžićeve, uzorci su poslati na Institut u Rumuniji, a rezultati za osam skeleta potvrdili su da ostaci potiču iz perioda od 14. do 18. vijeka.
U analize su uključeni i stručnjaci iz Beograda, koji rade na utvrđivanju antropoloških karakteristika pronađenih osoba. Među ostacima su i skeleti dvoje djece, za koje je ranije utvrđeno da su u trenutku smrti imali približno godinu i po do dvije godine.
"Svake godine pronalazimo nove skelete i shvatili smo da moramo paralelno da radimo i iskopavanja i analize", navela je Pandžićeva.
Pored skeletnih ostataka, na Kastelu su, kaže naša sagovornica, pronađeni i drugi arheološki predmeti, među kojima su keramika, novčići i klinovi.
"Ipak, zbog slojevitosti lokaliteta i činjenice da se ovaj prostor koristi i u savremeno doba, nije uvijek moguće sa sigurnošću utvrditi kojem periodu pripadaju pojedinačni predmeti. Pronađeni materijal se nakon iskopavanja obrađuje, pere i razvrstava u Muzeju Republike Srpske, gdje slijedi detaljnija analiza", navodi Pandžićeva.
Ističe da Banjaluka i Republika Srpska imaju veliki arheološki potencijal, ali da su brojna nalazišta još nedovoljno istražena.
"Moji saradnici iz inostranstva zovu nas arheološkim El Doradom. Ne samo da smo prebogati nalazištima nego nas je jako malo arheologa i ne ulaže se dovoljno u sva ta istraživanja", rekla je ona za naš portal.
Kao primjer navela je Zvečaj, srednjovjekovnu kraljevsku rezidenciju ispod koje je pronađen Vrbaski mač, a koja, kako je istakla, još nije sistematski istražena, osim preliminarnih radova. Podsjetila je i na zaštitna arheološka iskopavanja tokom izgradnje kružnog toka u Banjaluci, kada je pronađen bunar.
Škola arheologije okuplja studente iz Banjaluke i Istočnog Sarajeva
Istraživanja na Kastelu realizuju se kroz Školu arheologije, koja se održava sedmu godinu zaredom i okuplja studente istorije sa dva javna univerziteta u Republici Srpskoj – Univerziteta u Banjaluci i Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
U projekat su uključeni Muzej Republike Srpske, kao glavni nosilac iskopavanja, Društvo arheologa Republike Srpske i filozofski fakulteti oba univerziteta. Ove godine na terenu učestvuje više od 30 studenata, a grupi će se pridružiti i studenti arhitekture, koji će raditi na osmišljavanju mjera preventivne zaštite i buduće prezentacije istraženih zidina.
Pandžićeva objašnjava da je osnovni cilj škole da studentima omogući praktičnu primjenu znanja stečenih tokom studija, ali i da ih poveže sa kolegama sa drugih univerziteta.
"Ovo je jedina prilika da oni praktično primijene sva ona saznanja koja stiču u učionici. Neprocjenjivo je za njih iskustvo da se susretnu sa terenskim radom. I istoričari i arheolozi moraju poznavati osnove metodologije arheoloških istraživanja", navela je Pandžićeva.
Program škole ne završava se iskopavanjima. Studenti su prije podne na terenu, dok se tokom radne sedmice u Muzeju Republike Srpske, od 18 časova, organizuju predavanja iz oblasti arheologije, istorije i kulturnog nasljeđa.
Predavanja su otvorena za javnost, tako da im mogu prisustvovati svi zainteresovani građani.
Pandžićeva je naglasila da studenti i nakon završetka škole nastavljaju da sarađuju sa arheolozima tokom godine, pomažući u obradi i analizi pronađenog materijala.
Zbog velikog broja nalazišta koja čekaju istraživanja, uputila je i poziv mladima da se opredijele za istoriju i arheologiju i pridruže se ovoj oblasti.
Arheološka istraživanja na Kastelu nastavljaju se i narednih dana, a svaki novi nalaz pruža dodatne informacije o prošlosti Banjaluke i ljudima koji su na ovom prostoru živjeli prije nekoliko vijekova.
(Mondo)