Republika Srpska nema zakon o mobingu i trenutno nije definisano šta mobing tačno podrazumijeva. Ovo je jedan od razloga zašto je teško utvrditi ovaj vid nasilja, a nepostojanje zakona razlog je za česte zloupotrebe.
Nacrt zakona trenutno izrađuje radna grupa (ministarstvo, sindikat i poslodavci) i nakon toga bi Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite trebalo da ga uputi u javne rasprave, pa u formi prijedloga u Narodnu skupštinu.
Nacrt zakona o mobingu već je ''prošao istim putem'' 2013. godine kada je Savez sindikat Republike Srpske inicirao njegovo donošenje. I tada je usaglašen u tripartitnoj radnoj grupi u formi nacrta, prošao je sve javne rasprave i u formi prijedloga je ušao u skupštinsku proceduru.
Pred samo donošenje tog zakona on je povučen iz skupštinske procedure, a u Sindikatu su tada rekli da su na stopiranje zakona presudno uticali poslodavci.
Sandra Ristić iz Saveza sindikata, član radne grupe za izradu nacrta zakona, kaže da je sadašnjim zakonodavstvom apsolutno nedefinisano šta je to mobing.
"Donošenjem novog Zakona o radu 2016. u njemu je definisana diskriminacija. Mobing, onako kako je ustaljen naziv za ovo tzv. zlostavljanje na radu je spomenut usput, uzgredno ili samo u jednoj odredbi. Savez sindikata je insisturao na donošenju zakona i 2017. godine je sa tadašnjom predsjednicom Vlade, Željkom Cvijanović, potpisan memorandum o zajedničkim mjerama za period 2018 - 2020. godine u kojem je usaglašeno donošenje ovog zakona, a kao predlagač je ovlašteno Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite,'' kaže Ristićeva.
U septembru ove godine ponovo je imenovana radna grupa za izradu nacrta zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu.
"Do sada smo imali tri sastanka. Dosta stvari smo usaglasili i mislim da će ovaj četvrti biti konačan u smislu da mi kao radna grupa završimo Nacrt, koji će se dalje dostaviti ministru rada radi upućivanja u dalju proceduru," kaže Ristićeva.
Zbog nedostatka zakona i jasne definicije na terenu se javljaju problemi. Zahtjevi za utvrđivanje mobinga koji se podnose inspekcijama, kako saznajemo, često završe tako što se inspektori proglase nendaležnima pravdajući se da ''ne znaju po čemu da postupe''.
Presude su još rjeđe i u sindikatu kažu da im je poznata samo jedna presuda donesena u korist radnika, i to nakon veoma duge procedure. Ovako kako je sad mobing definisan u Zakonu o radu, jako ga je teško dokazati. Novim zakonom će se to definisati i isključiti mogućnost zloupotrebe od strane poslodavaca, ali i od strane radnika, što se takođe dešava.
U Saveza sindikata Republike Srpske, ranije ove godine je rečeno da im se zbog mobinga u prosjeku godišnje obrati između 20 i 30 članova, mada se procjenjuje da je taj broj zapravo mnogo veći. Nezvanično saznajemo da ni Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite nema tačnu i preciznu evidenciju o broju prijava mobinga.
U instituciji Ombudsmana BiH su nam obećali da ćemo više informacija o broju prijava moći dobiti u ponedjeljak.