Prosječna starost osoba, koje su preminule u Republici Srpskoj, a kod kojih je dijagnostikovan koronavirus je 72 godine, istakli su za Mondo u Institutu za javno zdravstvo RS.
„Većina preminulih imala je neko hronično oboljenje, a najčešće se radilo o kardiovaskularnim oboljenjima. Nakon epidemije će biti urađene detaljne analize, kada ćemo moći sa većom sigurnošću govoriti o svim podacima“, naveli su u Institutu.
Takođe su dodali da su prošle godine od posljedica teških respiratornih infekcija u RS preminule 62 osobe.
U UKC RS su za Mondo kazali da se u ovoj zdravstvenoj ustanovi liječe 53 pacijenta sa potvrđenim prisustvom ili sumnjom na koronavirus.
„Na odjelu Covid 19 nalaze se 24 pacijenta, teže kliničke forme, a u izolaciji pet pacijenata. Na lokaciji stare Pulmologije nalazi se 18 pacijenata, srednje teška do lakša klinička forma, a na lokaciji stare Hirurgije četiri pacijenta, srednje teška klinička forma. U Covid intenzivnoj njezi nalaze se dva pacijenta, od toga jedan pacijent na respiratoru, a drugi na neinvanzivnom modu mehaničke ventilacije“, naveli su u UKC RS.
Kako navode u UKC RS, a prema riječima načelnice Klinike za infektivne bolesti UKC RS, Antonije Verhaz, "pik" (vrhunac) epidemije bio je krajem aprila i početkom maja jer je u tom periodu bio najveći broj hospitalizovanih i novooboljelih pacijenata.
„Od 1. marta do 22. maja u Klinici za infektivne bolesti pregledano je ukupno 3.160 pacijenata, bilo je 624 prijema i 482 otpusta. Pacijenti mogu da preminu od posledica Covid19, a najčešći razlog je akutni respiratorni distres sindrom sa posljedičnim zatajivanjem disanja. Kod pacijenata koji boluju od hroničnih nezaraznih bolesti kao što su diabetes, srčana ili autoimuna oboljenja tokom infekcije može da se pogorša i osnovna bolest“, pojasnila je Verhazova.
Šef Odjeljenja intenizvine medicine za COVID 19 pacijente, Milka Jandrić kazala je da se sa aspekta liječenja kritično oboljelih COVID pacijenata, stiče utisak da se broj teško oboljelih smanjuje.
„To vidimo po broju novoprimljenih pacijenata u Intenzivnu njegu COVID5, kao i po broju konsultativnih pregleda za koje nas kolege pozovu tokom dana. Smanjenje broja oboljelih može biti rezultat mnogih faktora: napora naših građana u pridržavanju preporučenih mjera zaštite, napora zdravstvenog sistema i na kraju, i prirode samog virusa“, istakla je Jandrićeva.
Kada je u pitanju intenzivna njega, navodi Jandrićeva, najfrekventniji period je bio od druge polovine aprila do prve polovine maja.
„Radilo se o pacijentima sa teškim formama bolesti i upali pluća, koji su bili u stanju teške respiratorne slabosti koja je zahtijevala respiratornu podršku, odnosno upotrebu respiratora ili nekog vida neinvazivne mehaničke ventilacije“, kazala je Jandrićeva.
Kako je dodala, u Intenzivnoj njezi COVID5 zaključno sa 23. majem do sada je liječeno ukupno 55 pacijenata.
„Od tog broja, umrlo je 38 pacijenata (69%), preživjelo je 14 pacijenata (25.5%), a na taj dan u toku je bilo liječenje za 3 pacijenta. Što se tiče Intenzivne njege COVID5, najmlađi hospitalizovani pacijent je imao 27 godina, a najstariji je imao 78 godina. Što se tiče preminulih, najmlađi preminuli pacijent je imao 42 godine (žena, onkološki bolesnik), a najstariji 78 godina (žena, kardiovaskularni bolesnik)“, kazala je Jandrićeva.
Prema riječima Jandrićeve , kod ove bolesti nema pravila i osobe bez hroničnih oboljenja nisu bile pošteđene virusa, niti je ovaj podatak bio garancija da će sve biti u redu.
„ Pacijenti oboljeli od COVID19 su umirali od teške respiratorne slabosti i multiorganskog otkazivanja. Pored direktnog uticaja nedostatka kiseonika na funkciju organa, zna se da virus dovodi do niza promjena u tijelu: podstiče stvaranje krvnih ugrušaka u cirkulaciji, remeti protok krvi kroz organe, remeti funkcionisanje imunog sistema i niza drugih poremećaja. Ovi bolesnici su skloni i sekundarnim bakterijskim infekcijama, imajući u vidu narušen imuni sistem“, upozorila je Jandrićeva.