Emitovanjem video spota "Bašta sljezove boje" posvećenog poznatom djelu Branka Ćopića danas je u Hašanima u opštini Krupa na Uni svečano otvorena obnovljena rodna kuća čuvenog srpskog pisca.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodikje naglasio da je Ćopić čovjek Krajine i srpskog naroda, te da ga treba dodatno približiti generacijama koje dolaze.
"Biće prilike da dolazeći u Hašane možda i razumijemo zašto je to sve Ćopićevo bilo tako lijepo napisano, da je trebalo da se rodi samo jedan dječak ovdje koji će kasnije izrasti u velikog pisca i da to samo sklopi da se mi u budućnosti time bavimo", rekao je Dodik.
On je istakao da je veliki srpski pisac Branko Ćopić živio za ovaj kraj i nikada nije propustio priliku da se vrati u Hašane i bude među svojim ljudima "i da pokaže veličinu upravo te srpske nacionalne duše koja nije pravila razlike i nikakvu diobu među ljudima".
"Ne mogu da kažem da je bio u zabludi, ali on je nesumnjivo bogatstvo srpskog naroda. Odavde je krenuo, prošao burno vrijeme i završio tamo gdje je završio", istakao je Dodik.
On je rekao da Republika Srpska neće stati na izgradnji replike rodne kuće velikog srpskog pisca Branka Ćopića, već da će biti izgrađeni i drugi sadržaji predviđeni projektom "Bašta sljezove boje".
"Ćopić je nesumnjivo mjesto našeg identiteta, odrastanja i školovanja", rekao je Dodik.
Izgradnja autentične replike kuće Branka Ćopića u Hašanima dio je projekta revitalizacije rodnog mjesta Branka Ćopića i izgradnje Spomen-područja "Bašta sljezove boje.
Obilježavanje 100 godina od rođenja Branka Ćopića, 2014. godine, bio je povod da se afirmiše ova ideja i da se preduzmu aktivnosti na njenoj realizaciji.
Inicijativa je pokrenuta iz razgovora sa akademikom Dobricom Ćosićem, koji je ukazao da je potrebno pokrenuti projekat koji bi se bazirao na izvoru Ćopićevog stvaralaštva pod Grmečom, u rodnim Hašanima.
Današnjoj svečanosti prisustvovali su i ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić i ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srpske Srđan Rajčević.
Branko Ćopić spada među načitanije i najbolje srpske pisce 20. vijeka.
Rođen je u Hašanima 1915. godine, a ubio se 26. marta 1984. godine skočivši sa mosta u Beogradu.
Autor je romana, pripovjedaka i poezije za djecu i starije, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Branko je bio nadahnut pripovjedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja, a pisao je svježim, sočnim i slikovitim jezikom.
Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a u Narodnooslobodilačkom ratu učestvovao je od 1941.
Počeo je da piše kao đak učiteljske škole i prije Drugog svjetskog rata objavio je zbirke pripovjedaka "Pod Grmečom", "Borci i bjegunci" i "Planinci".
Napisao je veći broj knjiga za djecu: "Bojna lira pionira", "Put u vedrinu", priče "U svijetu leptirova i medvjeda", "Bosonogo djetinjstvo", zbirke pjesama "Ognjeno rađanje domovine", "Ratnikovo proljeće". Za posljednju zbirku pripovjedaka "Bašta sljezove boje" dobio je NJegoševu nagradu.
Branko Ćopić bio je pisac izuzetne misaonosti i stila, obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama.
Među drugim Ćopićevim djelima izvajaju se romani: "Prolom", "Gluvi barut", "Ne tuguj, bronzana stražo", "Osma ofanziva", zbirke pripovjedaka "Rosa na bajonetima", "Surova škola", "Doživljaji Nikoletine Bursaća".
Zbog svojih misaonih, ali otvoreno izraženih strahova da bi se bratoubilačka nesreća mogla ponoviti, Branko je postao politički obilježen i stavljen na crnu listu tadašnje političke vlasti u Jugoslaviji.