Pred petočlanim žalbenim većem Mehanizma za krivične sudove u Hagu počela je usmena rasprava o žalbama na prvostepenu presudu nekadašnjem generalu VRS Ratku Mladiću, prvostepeno osuđenom na doživotni zatvor. General prisustvuje, ali je pitanje koliko moće da prati.
Mladić lično u sudnici prisustvuje raspravi i nosi zaštitnu masku na licu, dok je njegov glavni branilac Branko Lukić juče odjavio svoje učešće, kao i pravni savjetnik Boris Zorko, jer se ne slažu sa načinom na koji Mehanizam želi da sprovede ovu raspravu.
Oni smatraju da sud, pravni nasljednik Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju, praktično po svaku cijenu želi da sprovede raspravu, i u vrijeme pandemije Covida 19 i lošeg zdravstvenog stanja njihovog klijenta.
U sudnici međutim kao dio pravnog tima za odbranu Mladića raspravi prisustvuju branilac Dragan Ivetić i pravni savjetnik Peta-Luis Bagot.
Raspravu je otvorila predsjedavajuća žalbenog vijeća sudija Prisca Njambe, podsjećajući na tok žalbenog postupka i više odlaganja koji su uslijedili od marta, usljed operacije koju je Mladić imao, njegovog oporavka, zatim pandemije Covida 19.
MLADIĆ NIJE SPOSOBAN DA PRATI SUĐENJE
Američki advokat Dragan Ivetić osporio je danas održavanje rasprave o žalbama na prvostepenu presudu njegovom klijentu, nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, kojom je osuđen na doživotni zatvor, ukazujući na procesnu nesposobnost Mladića za suđenje.
U sudinici Mehanizma za krivične sudove u Hagu, on je detaljno govoreći o etičkim kodeksima, praksi sudova i američke advokatske komore, naveo da je primoran da u raspravi učestvuje radi zaštite interesa klijenta, iako nije mogao da dobije valjane instrukcije od njega, niti misli da je on za to sposoban.
"Ja kao advokat treba da branim valjani sudski proces i prava mog klijenta koji je sa umanjenim sposobnostima i nesposoban da na bilo koji smisleni način učestvuje u suđenju", naglasio je Ivetić, osporavajući većinsku odluku žalbenog vijeća da se ovo ročište danas održi.
Predsjedavajuća žalbenog veća sudija Prisca Njambe bila, kako je naveo Ivetić, protiv zakazivanja rasprave i u odvojenom mišljenju odluke je vrlo eksplicitno formulisala neslaganje.
"Sudija Njambe smatra da proces u kojem danas učestvujemo može da dovede u pitanje ostvarivanje pravde, jer nije uzeto nijedno stručno mišljenje u pogledu metalne sposobnosti i sposobnosti okrivljenog da smisleno u njemu učestvuje", citirao je mišljenje sudije advokat Ivetić.
Mladić je u novembru 2017. godine osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, a naredne godine su i tužilaštvo i njegovi branioci podneli pisane žalbe na tu presudu.
Oslobođen je za genocid po jednoj tački optužnice.
Mladić je uložio žalbu po devet osnova, sa pod osnovima, kojom traži oslobađanje od optužbi, ili ponavljanje suđenja, a kao alternativu i umanjenje kazne, navela je sudija Njambe.
Ona je dodala da je tužilaštvo žalbom tražilo da se Mladić osudi i po jednog tački za genocid po kojoj je oslobođen.
Na usmenoj raspravi govoriće se o detaljima iz žalbi i argumentima kojima podržavaju svoje navode.
Prvi će govoriti branialc Mladića, advokat Ivetić a onda će riječ dobiti tužilaštvo.
Raprava je planirana da se održi i sutra, kada je planirano da se sudu obrati i Mladić.
Usmena rasprava o žalbama je odlagana više puta, što zbog Mladićevog lošeg zdravstvenog stanja, što zbog pandemije Covida 19.
Mladićevi advokati su nedavno ponovo tražili odlaganje rasprave zbog lošeg zdravstvenog stanja njihovog branjenika, ali ta molba nije usvojena.
Žalbeno vijeće može prvostepenu presudu da potvrdi u cjelosti, da je u nekom dijelu preinači ili da je ukine i naloži novo suđenje.
Sudija Njambe je podsjetila na presudu pretresnog veća Haškog tribunala, koji je naslijedio Mehanizam radi okončanja zaostalih postupaka.
U presudi je zaključilo da je Mladić pomenute zločine pocinio svojim učešćem u četiri udružena zločinačka poduhvata.
Pretresno vijeće ustanovilo da je od 12. maja 1992. do 30. novembra 1995. Mladić učestvovao u udruženom zločinakom poduhvatu sa ciljem trajnog uklanjanja bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata s teritorije gdje su živjeli bosanski Srbi u Bosni i Hercegovini (BiH) progonom, istrebljenjem, ubistvima, nečovječnim djelima i deportacijom.
Osuđen je i jer je, kako smatraju sudije Haškog tribunala, između 12. maja 1992. i novembra 1995. godine učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem širenja terora među civilima u Sarajevu kampanjom granatiranja.
Takođe, jer je neposredno prije 11. jula 1995. do najmanje oktobra 1995. godine, učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem eliminacije bosanskih Muslimana u Srebrenici ubijanjem muškaraca i dječaka i prisilnim uklanjanjem žena, male djece, kao i nekih starijih muškaraca.
Od 25. maja 1995. do otprilike 24. juna 1995, Mladić je prema ovoj presudi učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem da uzme za taoce osoblje Ujedinjenih nacija raspoređeno u BiH i pritvori ih na strateškim vojnim lokacijama kako bi spriječio vazdušne napade NATO-a na vojne ciljeve Srba.
Optužnica protiv Mladića podignuta je 24. jula 1995. godine.
Nakon što je bio na slobodi, a kasnije se i skrivao ukupno 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011, a 31. maja 2011. godine je izručen Haškom tribunalu.
Suđenje je počelo 16. maja 2012. godine i trajalo je ukupno 530 dana, tokom kojih je saslušano 592 svjedoka.