Pred petočlanim žalbenim vijećem Mehanizma za krivične sudove u Hagu u utorak će početi dvodnevna usmena rasprava o žalbama na prvostepenu presudu nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću.
Mladićevi advokati su nedavno tražili odlaganje ove rasprave zbog lošeg zdravstvenog stanja njihovog branjenika, ali ta molba nije usvojena.
Mladić je u novembru 2017. godine osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, a naredne godine su i tužilaštvo i njegovi branioci podnijeli pisane žalbe na tu presudu.
Usmena razprava o žalbama je odlagana više puta, što zbog Mladićevog lošeg zdravstvenog stanja, što zbog pandemije Covida 19.
S obzirom na mjere povodom epidemije Covida 19, Mehanizam je saopštio da medijima neće biti dozvoljen ulazak u prostorije Mehanizma, ali će im biti omogućeno da putem interneta isprate raspravu koja će se prenositi sa 30 minuta odlaganja.
Žalbeno vijeće može prvostepenu presudu da potvrdi u cijelosti, da je u nekom dijelu preinači ili da je ukine i naloži novo suđenje.
Rasprava će početi uvodnim izlaganjem predsjedavajućeg sudije, a potom će riječ dobiti tužilaštvo i odbrana. Planirano je da se održi i u srijedu, a potom će uslijediti vijećanje i glasanje sudija o ovom slučaju.
Mladić je 22. novembra 2017. godine osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i kršenja pravila i običaja rata.
Oslobođen je za genocid po jednoj tački optužnice.
Pretresno vijeće Haškog tribunala, koje je naslijedio Mehanizam radi okončanja zaostalih postupaka, u presudi je zaključilo da je Mladić pomenute zločine počinio svojim učešćem u četiri udružena zločinačka poduhvata.
Mehanizam podsjeća da je pretresno vijeće ustanovilo da je od 12. maja 1992. do 30. novembra 1995. Mladić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem trajnog uklanjanja bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata s teritorije gdje su živjeli bosanski Srbi u Bosni i Hercegovini (BiH) progonom, istrebljenjem, ubistvima, nečovječnim djelima i deportacijom.
Osuđen je i jer je, kako smatraju sudije Haškog tribunala, između 12. maja 1992. i novembra 1995. godine učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem širenja terora među civilima u Sarajevu kampanjom snajperskog granatiranja i granatiranja.
Takođe, jer je neposredno prije 11. jula 1995. do najmanje oktobra 1995. godine, učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem eliminacije bosanskih Muslimana u Srebrenici ubijanjem muškaraca i dječaka i prisilnim uklanjanjem žena, male djece, kao i nekih starijih muškaraca.
Od 25. maja 1995. do otprilike 24. juna 1995, Mladić je prema ovoj presudi učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem da uzme za taoce osoblje Ujedinjenih nacija raspoređeno u BiH i pritvori ih na strateškim vojnim lokacijama kako bi spriječio vazdušne napade NATO-a na vojne ciljeve bosanskih Srba.
Optužnica protiv Mladića podignuta je 24. jula 1995. godine.
Nakon što je bio na slobodi, a kasnije se i skrivao ukupno 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011, a 31. maja 2011. godine je izručen Haškom tribunalu.
Suđenje je počelo 16. maja 2012. godine i trajalo je ukupno 530 dana, tokom kojih je saslušano 592 svjedoka.
