Ekološki zakoni u BiH djelimično su usklađeni sa EU direktivama, ali je neophodno jačanje kapaciteta i bolja koordinacija, navodi se u Izvještaju koji je rezultat jednogodišnjeg rada ekoloških organizacija iz BiH okupljenih u "Partnerstvo 27"...
Dokument "Izvještaj iz sjene - Provjera stvarnog stanja ekoloških zakona u Bosni i Hercegovini i putevi za napredak" koji je danas predstavljen u Banjaluci, između ostalog je pokazao da, pored toga što zakoni u nekim oblastima nisu usklađeni sa EU direktivama, nadzor nad primjenom zakona uglavnom izostaje, a rad inspekcijskih organa uglavnom se stavlja u drugi plan.
Izvještaj, koji je rezultat jednogodišnjeg rada ekoloških organizacija iz BiH okupljenih u "Partnerstvo 27", obuhvata presjek stanja usklađivanja i primjene ekoloških zakona u BiH, entitetima i Brčko distriktu, sa primjerima iz prakse u sferi primjene važećih zakona i potrebe za usklađivanjem.
U zaključcima i preporukama stoji da je na ovom putu, između ostalog, neophodno ojačati administrativne kapacitete, edukovati stručni kadar, te prevazići finansijske prepreke. Navodi se i da je potrebno pokrenuti aktivnosti na uspostavljanju mreže Natura 2000, te uspostaviti i primjeniti registar zagađivača i dometa zagađenja.
Ratko Pilipović, eksterni pravni saradnik Centra za životnu sredinu, inicijator i jedan od autora koji je radio na Izvještaju, pojasnio je da je ovim dokumentom obuhvaćeno pet oblasti Poglavlja 27, koje reguliše oblast životne sredine i klimatskih promjena, i sadrži smjernice za države koje žele pristupiti Evropskoj uniji. Oblasti obuhvaćene u Izvještaju, odnose se na horizontalno zakonodavstvo, sektor voda, industrijsko zagađenje, kvalitet vazduha i klimatske promjene i zaštitu prirode, dok nedostaju oblasti vezane za buku u životnoj sredini, upravljanje otpadom i hemikalije.
"Na kraju svake oblasti date su preporuke s ciljem jasnijeg i konciznijeg puta kojim usklađivanje treba da ide, a dokument takođe sadrži izdvojene zaključke i preporuke koje je neophodno primjeniti, kako bi se zaštita životne sredine što prije podigla na veći nivo svijesti državnih organa i građana", naveo je Pilipović.
Vanja Junuzović, pravnica Centra za životnu sredinu istakla je da je proces pristupanja BiH EU i paralelan rad na jačanju civilnog sektora koji se bavi temom životne sredine uzajamno povezan, te da je sinergija ta dva procesa rezultirala jačanjem manje radne grupe koja je posvećena praćenju, analiziranju i primjeni zakonodavnog okvira BiH.
"Od izrazite je važnosti imati na okupu grupu posvećenih pojedinaca i organizacija koji prate procese izmjena javnih politika na različitim nivoima. 'Partnerstvo 27' čine upravo ti pojedinici kroz svoje organizacije, i to: Centar za životnu sredinu iz Banjaluke, Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle, Aarhus centar u BiH iz Sarajeva, Eko forum iz Zenice, Crvena iz Sarajeva i Dinarica iz Mostara, čiji će zadatak svakako biti i da se u budućem periodu posvete unapređenju zakonodavstva u oblasti životne sredine u BiH, a prva aktivnost Partnerstva 27 je bila upravo izrada Izvještaja iz sjene", navela je Junuzović.
Pomenute aktivnosti su podržane od strane WWF Adria – Projekat Zaštićena područja za prirodu i ljude II 2019 – 2022.