Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić upozorila je da se BiH nalazi na trusnom području i da gradnju objekata treba prilagoditi tome kako bi se izbjegle posljedice koje je Banjaluka doživjela 1969. godine.
Podjetivši da su objekti prije ovog razornog zemljotresa građeni bez željeza, armiranog betona, stubova i statike, Golićeva je ukazala da su upravo statičari ti koji treba da imaju glavnu riječ i da gradnju objekata prilagode prostoru.
"Postoje standardi kako se grade objekti, kakva treba da bude projektna dokumentacija, kako bi se izbjegle posljedice koje je Banjaluka 1969. godine doživjela", rekla je Golićeva novinarima u Banjaluci.
Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić rekao je da se Banjaluka nalazi na prostoru na kojem stalno ima različitih izazova, ali da svaki od njih predstavlja i šansu da se stvori nešto novo ili unaprijedi staro.
On je naveo da je zemljotres 1969. godine u Banjaluci imao velike materijalne posljedice i ljudske žrtve, ali da je nakon toga niknula nova, modernija Banjaluka.
"Period sedamdesetih godina prošlog vijeka je bio jedan od perioda najveće gradnje u našem gradu. Tada su postavljeni novi standardi gradnje koji su bili prilično poštovani do ratnih godina", rekao je Radojičić.
On je upozorio da je od početka rata do danas ponovo došlo do narušavanja tih standarda, te podsjetio sve one koji grade na području Banjaluke da bi se trebalo vratiti standardima i preporukama koji su važili do devedesetih godina prošlog vijeka.
"Ovo je i dalje područje u kojem se mogu desiti zemljotresi velikih snaga", upozorio je Radojičić.
Danas se navršila 51 godina od kada je Banjaluku pogodio katastrofalni zemljotres koji je iza sebe ostavio pustoš, a život je izgubilo 15 ljudi, dok je 1.117 lica bilo lakše ili teže povrijeđeno.
Prema podacima seizmologa Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, Banjaluku su 26. i 27. oktobra 1969. godine pogodila četiri jaka zemljotresa.
Glavni udar desio se u nedjelju ujutru, 27. oktobra u 8.10 časova jačine 6,6 stepeni Rihterove skale, a dan ranije prethodila su mu dva jaka zemljotresa u 15.36 časova jačine 5,6 stepeni Rihterova i u nedjelju 2.55 časova jačine 4,8 stepeni po Rihteru.
Poslije glavnog udara 27. oktobra, uslijedio je naknadni udar u 8.53 časova jačine 4,7 jedinica Rihterove skale.
Grad je ostao devastiran, a ogromna materijalna šteta bila je pričinjena na 86.000 stambenih jedinica, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.