• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Banjalučki zemljotres u četrnaest slika (FOTO)

Banjaluku su 26. i 27. oktobra 1969. godine pogodila četiri jaka zemljotresa.

 Izvor: Printscreen

Najgore je bilo 27. oktobra u 9.19 kada je Banjaluku pogodio zemljotres jačine osam stepeni po Merkalijevoj, ili šest stepeni po Rihterovoj skali. Poginulo je 15, a povrijeđeno 1.117 osoba. Pričinjena je ogromna materijalna šteta, a grad je poslije zemljotresa ostao u ruševinama.

Pogledajte neke od najupečatljivijih fotografija, koje na svoj način pričaju priču o ovoj nesreći.

....... 

1. Dan uoči zemljotresa banjalučki "Glas" pripremio je foto priču o mladićima iz Studentskog servisa koji honorarno postavljaju nove rasvjetne kugle po gradu. "Tako će, napokon, Banjaluka dobiti izgled kakav joj odgovara", navodi se u opisu foto priče. Pripremajući taj broj lista, novinari ni u snu nisu mogali da pretpostave kakav će izgled zaista imati Banjaluka narednog dana...

 Izvor: Printscreen

2. Tog 27. oktobra 1969. seizmološki aparati izmjerili su udar jačine 6,6 stepeni Rihterove skale. Za samo nekoliko sekundi Banjaluka je sravnjena sa zemljom. Poginulo je 15 ljudi, povrijeđeno je 1.117, dok je materijalna šteta bila ogromna...

 Izvor: Printscreen

3. Potresom opustošenu Banjaluku među prvima je posjetio predsjednik SFRJ Josip Broz Tito sa suprugom Jovankom. Ostaće zabilježeno da je Tito u Banjaluci ostao puna četiri sata i da je javno pohvalio gradsku vlast i narod, te rekao da je cijela Jugoslavija uz Banjaluku...

 Izvor: Printscreen

4. Vijest o katastrofalnom zemljotresu u Banjaluci odjeknula je širom svijeta, a ubrzo je pomoć počela da stiže iz svih krajeva Jugoslavije, Evrope i svijeta. Članovi škotskog društva "Okruglog stola", čim su čuli za potres, krenuli su za Banjaluku, gdje su stigli 9. decembra 1969. godine. Škoti su prešli 2.500 kilometara kako bi postradalima u Banjaluci poklonili kamp-prikolicu, a u centru grada počastoli su se viskijem...

 Izvor: Printscreen

5. Zemljotres je pored civilnih, razorio je i većinu vjerskih objekata u Banjaluci. Iako su hramovi SPC na području Banjaluke prilično stradali, zemljotres je bio "milosrdniji" prema pravoslavnim nego katoličkim vjerskim objektima, pa su katolici, u nemogućnosti da prisustvuju službama u svojim razrušenim crkvama, naredne četiri godine prisustvovali liturgijama u pravoslavnim hramovima. (Na slici - samostan "Petrićevac" 1969. godine)

 Izvor: Printscreen

6. Već prvih dana nakon zemljotresa formirane su prve "gostionice na otvorenom", a jedna od njih nalazila se ispred teško oštećenog hotela "Bosna"...

 Izvor: Printscreen

7. Takođe, na otvorenom su bile i sve gradske službe, prodavnice, ćevabdžinice, ali i brijačnice i frizerski saloni. Na slici - brijačnica broj 8, banjalučke Frizerske zadruge na Pilani (31. 10. 1969)

 Izvor: Printscreen

8. Sedam dana nakon nesreće, 4. novembra 1969. uprava Narodne biblioteke "Petar Kočić" u Banjaluci smještena je u šator ispred Narodnog pozorišta. Na tom mjestu se privremeno primala i čuvala građa, bilteni, dnevne novine, leci i slično, a građani su mogli da dobiju određene informacije, i naravno posude knjige...

 Izvor: Printscreen

9. Prvak DDR "Vorwarts" iz Istočnog Berlina doputovao je o svom trošku u Banjaluku i odigrao s Borcem prijateljski susret u korist postradalih 27. novembra 1969. godine.

 Izvor: Printscreen

10. Stanovnici porušenog grada željno su očekivali bilo kakvu priredbu. Na prvoj utakmici odigranoj poslije potresa, između drugoplasiranog Borca i posljednjeplasirane zagrebačke Lokomotive (Druga savezna liga - Zapad) okupilo se preko 5.000 Banjalučana (16. 11. 1969)

 Izvor: Printscreen

11. U glavnoj trgovačkoj ulici - Ulici Veselina Masleše (Gospodska ulica) postavljeni su zaštitni tuneli. Iz tog perioda potiče i ova prelijepa fotografija...

78257915_449762519256682_8678953505811070976_n Izvor: M. Šajnović

12. Najdirljiviji i najteži momenat koji je uslijedio nakon zemljotresa bila je evakuacija banjalučkih učenika u druge gradove širom tadašnje zemlje. "Velika seoba" banjalučkih škola počela je 10. novembra odlaskom OŠ "Mladen Stojanović" i "Vlado Vitjuk", a nakon toga, jedna za drugom škole su napuštale grad jer nije bilo uslova za održavanje nastave. Banjaluku je privremeno napustilo 8.022 učenika i 449 učitelja, nastavnika, i profesora. (Na slici - ispraćaj škole "Mladen Stojanović" 10. 11. 1969)

 Izvor: Printscreen

13. U teškim prilikama grad nisu mimoišle poplave. Naglo topljenje snijega nekoliko dana poslije Nove godine imalo je za posljedicu bujanje divljih potoka, a i Vrbas je počeo da nadolazi. U porušenom gradu poplavljeno je stotinjak porodičnih kuća i zgrada u naseljima Budžak, Derviši, Delibašino selo, Rajkovići i Drakulić, a na sreću ljudskih žrtava nije bilo.

 Izvor: Printscreen

14. Jedan od najemotivanijih događaja nakon zemljotresa dogodio se krajem januara 1971. godine. Naime, u potresu je stradala i zgrada čuvene Realke, najljepša zgrada iz austrougarskog perioda, ponos grada... U zemljotresu zgrada gimnazije ozbiljno je oštećena, pa je naloženo njeno rušenje 31. januara 1970. godine. Ovo se dešavalo pred očima nekoliko hiljada Banjalučana, koji su kroz suze pjevali himnu "Gaudeamus"...

kastel Izvor: Printscreen

(Mondo)    

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE