• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Franc Rajner - Slovenac koga Banjaluka i danas pamti

Povodom 30 godina od smrti Franca Rajnera istoričar Zoran Pejašinović objavio je biografiju ovog slovenačkog profesora šumarstva, čije ime i danas nosi jedan izvor na Šehitlucima/Banj brdu

rajner Izvor: Printscreen

Franc Franjo Rajner (Reiner), profesor šumarstva, ekspert za zaštitu od bujica i pošumljavanje, rođen je 1902. godine u mjestu Brestanica kod Krškog, u Sloveniji. Nakon gimnazije u Ljubljani, studirao je tehniku u Ljubljani i Brnu, te na Politehnici u Lavovu i ponovo u Brnu, gdje je i diplomirao. Službovao je u Mariboru, Ljubljani, a potom došao u Banjaluku.

Možda će vas zanimati

U tom gradu radio je u doba Vrbaske banovine. Ostao je kratko, svega nekoliko godina, ali je ostavio lijepog traga. Bio je aktivan planinar; početkom 1936. godine jedan je od osnivača i prvi potpredsjednik banjalučke podružnice Planinarskog društva "Romanija". Mnogo je radio na pošumljavanju Šehitluka, odnosno Banj brda, gdje je tih godina zasađeno na hiljade sadnica. Rajner je, povrh toga, kaptirao i uredio izvor koji i danas nosi njegovo ime. U kamenu pored samog vrela uklesano je njegovo ime, koje sjeća na tog vrijednog Slovenca.

 Izvor: Zoran Pejašinović

Franc Rajner je iz Banjaluke otišao kada je 1937. godine dobio službu u Ministarstvu šumarstva u Beogradu. Tamo ga je zatekao Aprilski rat, kada je odveden u njemačko zarobljeništvo, da bi se krajem Drugog svjetskog rata vratio i priključio partizanima. Po oslobođenju izrastao je u eksperta za zaštitu od erozije i uređenje bujičnih voda. Od pedesetih godina je i profesor ljubljanskog Fakulteta za poljoprivredu, šumarstvo i veterinu, na kome osniva Katedru za regulaciju bujičnih područja. Kasnije je bio i dekan Biotehničkog fakulteta. Kao stipendista FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a), usavršavao se u Francuskoj, Africi i Švajcarskoj. Cijelih 17 godina bio je jugoslovenski delegat pri FAO za oblast upravljanje bujicama. Autor je projekata uređenja gornjeg toka Save, rijeke Savinje i još mnogih bujičnih tokova širom Jugoslavije. Povrh svega, konstruisao je mehaničku rampu za utovar i istovar motornih vozila (Rainerjeva nakladalnica). Autor je monografije "Uticaj šuma na vodni režim” te više naučnih i stručnih radova. Za životno djelo 1974. godine dobio je Jesenkovo priznanje, te plaketu povodom tridesete godišnjice Biotehničkog fakulteta, Orden za hrabrost i Orden zasluga za narod III reda.

Doživo je duboku starost – umro u Ljubljani u 90-oj godini. Bilo je to 6. septembra 1991. godine, dakle, prije 30 godina – razlog više da ga se sjetimo…

Zoran Pejašinović

Možda će vas zanimati

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE