Politika

Devet zemalja EU: Potrebna nova strategija za zapadni Balkan

Autor Vesna Kerkez

Devet zemalja EU zatražilo je od Žozepa Borela, visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednost, da zapadni Balkan bude vraćen na agendu na strateškom nivou.

Izvor: researchgate.net

Kako piše austrijska javna televizija ORF, uz austrijskog ministra spoljnih poslova pismo su potpisali ministri iz Njemačke, Hrvatske, Češke, Grčke, Irske, Rumunije, Slovačke i Slovenije.

"Vjerujemo da je krajnje vrijeme da usmjerimo strateški pogled ka Balkanu. Moramo razgovarati o tome kako ćemo uticati na unutrašnje procese u regionu i na angažman trećih zemalja", istaknuto je u pismu.

Ministri su napomenuli da se od avgusta 2019, kada je posljednji put vođena debata o strategiji ka regionu, mnogo toga promijenilo, uz poziv da je neophodno investirati značajno više sredstava i uložiti napore kako bi se pomoglo regionu.

Pozvali su da se u aprilu organizuje samit ministara spoljnih poslova zemalja EU, uz napomenu da je davno došlo vrijeme da se o regionu diskutuje na mnogo detaljniji i mnogo više strateški način.

"Ako ne reagujemo, drugi akteri će se na naš račun umiješati u njihove unutrašnje poslove. Time bi došlo do potkopavanja naše pouzdanosti, uvjerljivosti i ozbiljnosti, posebno kad je u pitanju solidarnost", naglašeno je u tom pismu.

Osim toga, u pismu je istaknuto da se SAD spremaju za pojačan angažman u regionu.

"Kako bismo s njima kao našim najvažnijim partnerom mogli biti na ravnopravnom nivou, važno je da se držimo zajedno", naglašeno je u pismu.

Ovaj odnos prema SAD posebno je važan, jer je novi američki predsjednik Džo Bajden obećao je da će vodeću ulogu u evropskom susjedstvu prepustiti EU. Konkretno, to bi značilo da će SAD morati da prihvate Kristijana Šmita, njemačkog kandidata za novog visokog predstavnika, ako on bude odraz evropskog jedinstva, jer bi u suprotnom Bajden prekršio svoje obećanje.

Zvanični Berlin će pustiti još neko vrijeme da se SAD izjasne o Šmitu, ali neće pokušati "progurati" njegovu kandidaturu na silu, jer očekuju da Bajden pokaže poštovanje prema Evropi i ispuni obećanje.

U tom smislu važno je da je Šmit najavio blisku saradnju sa specijalnim predstavnikom EU, a i Johan Zatler, specijalni predstavnik EU, u nedavnom intervjuu "Nezavisnim" najavio je da želi saradnju sa Šmitom sve dok se OHR postepeno ne zatvori.

Faris Kočan, ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana i istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, za "Nezavisne" ocjenjuje da je pismo ministara spoljnih poslova devet zemalja EU vrlo indikativno, jer dolazi nakon samita u Zagrebu, u kojem se govori o djelovanju aktera iz trećih zemalja u regionu.

On, međutim, upozorava da je važno da se EU ne bavi regionom samo iz strateških razloga u odnosu na geostrateške rivale poput Rusije i Kine, već i da to iskoristi za kredibilnu podršku proširenju EU.

"Ali, sve u svemu, ja mislim da do istinskog zastoja nije došlo, jer smo u decembru 2020. tokom njemačkog predsjedanja EU dobili Ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan, koji bi mogao u sljedećim godinama mobilizirati do devet milijardi evra za projekte, i na takav način je EU i dobila veoma bitan instrument za implementaciju nove metodologije proširenja", smatra Kočan.

(MONDO)