Sjednica Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira o imenu budućeg visokog predstavnika u BiH, koja je trebalo da bude održana 16. marta, otkazana je zbog nedostatka saglasnosti među međunarodnim partnerima, te usljed novonastale situacije unutar BiH.
Nakon što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Informaciju o primjeni Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma i deset zaključaka u vezi sa radom visokog predstavnika i čvrstog stava koji je zauzeo ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, razgovori o imenu nasljednika Valentina Incka su prolongirani dok ne bude postignuta saglasnost svih faktora, kaže za “Glas Srpske” izvor blizak međunarodnim strukturama u Sarajevu.
Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je, uprkos raznim negodovanjima opozicije u Srpskoj, posljednje zaključke Narodne skupštine o odlasku OHR-a iz BiH bilo važno usvojiti.
"Poslije njih nigdje nema priče o tome da dolazi novi visoki predstavnik, jer se izučava šta znače zaključci Narodne skupštine, i ja to znam. Dakle, veoma je bilo smisleno i hrabro u proteklom vremenu donositi zaključke u vezi sa pozicijom međunarodne zajednice i visokog predstavnika u kontekstu Dejtonskog sporazuma. To je bilo neophodno, jer ćemo sigurno jednog dana morati da pišemo bilans u kome ćemo se pozivati na pomenute zaključke koje nisu htjeli da uvaže", kaže Dodik.
Izvor “Glasa Srpske” potvrdio je da je došlo do zastoja, jer su zemlje iz kojih dolaze kandidati, a naročito Njemačka, odlučile da, ipak, bude uvažen stav svih faktora i da njihov kandidat bude imenovan uz poštovanje svih procedura.
"Nijedna država neće da predloži kandidata koji bi bio osporen od bilo koga i svi su saglasni da je potrebno pronaći rješenje koje će biti svima prihvatljivo. U tom smislu postoji želja da bude ispoštovan i stav Rusije, koja je važan faktor u cijeloj priči, ali i stav Srpske koji je nedvosmisleno predstavljen kroz zaključke Narodne skupštine", naveo je izvor.
Član Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski kaže da je moguće da su zaključci Narodne skupštine imali uticaja i da je to indikator da međunarodni akteri žele da ispoštuju konsenzus domaćih partnera.
On napominje da ne postoji ni konsenzus unutar samog Savjeta za implementaciju mira.
"Kristijana Šmita su pojedini međunarodni, ali i ovdašnji domaći krugovi označili kao kandidata rusko-njemačke koalicije. Čak je bilo govora da je on bio zamišljen kao rješenje bivše američke administracije, a da je nakon izbora u SAD došlo do zastoja. Dakle, u međunarodnim krugovima postoje sporovi i nema konsenzusa", rekao je Sitarski.