Cvijanović: Priče o reorganizaciji BiH su legitimne

Cvijanovićeva iskreno vjeruje da Republika Srpska može da funckioniše, jača, živi i bude dobra svim komšijama.

"Mislim da Srpska već sada ima potencijal da razumije kontekst, odnose, regionalnu i globalniju dimenziju, da možemo da se u sve to uklopimo", rekla je Cvijanovićeva za Radio Beograd 1.

Ona je dodala da Srpskoj pokušavaju da zabrane neku nova varijantu i formulu za BiH.

"Ako svugdje u Evorpi, svijetu možete promovišete svoje političke platforme, bilo kakvu stvar koja ne znači da ćete nekoga ubiti, uništiti, nego namećete nešto u političkom diskursu što je obična politička tema, zašto bi to bilo zabranjeno u okviru BiH?", upitala je Cvijanovićeva.

Ona je upitala zašto je moguće da se problematizuje određen odnose u Belgiji, gdje su dvije ili tri zajednice, a samo se ovdje ne smjije ništa reći, osim da se priča da je BiH uspješna, iako nije nije, da mora ostati jedinstvena, mada se ne zna da li će ostati.

Ona je podsjetila da je u Dejtonu dogovorena decentralizacija BiH i da je Srpska dala saglasnost na Dejtonski sporazum koji je podrazumijevao i predvidio decentralizovanu državu u kojoj svako ima svoju komociju.

Cvijanovićeva je ocijenila da je tema o vraćanju priznanja, koju je nametnuo Valentin Incko, izmišljena i namjerno produkovana s namjerom da bi visoki predstavnik mogao da interveniše i donosi neke zakone, kao i da se produkuje kriza u BiH.

Govoreći o Inckovom zahtjevu upućenom parlamentu Srpske da oduzme ordenje Radovanu Karadžiću i Biljani Plavšić, Cvijanovićeva je podsjetila da parlament Srpske nije dodjeljivao ordenje bilo kome već je to radio poseban odbor koji se formira ad hok za određene prilike, a sada ga je nemoguće sastaviti, mada vjeruje i da bi, kada bi to bilo moguće, odluka bila ista.

"To opet moramo posmatrati u svjetlu nastojanja visokog predstavnika i međunarodnog faktora da oni produkuju krize u BiH. Nismo mi ti koji produkujemo krize u BiH, oni ih svakodenvno produkuju", ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da su priznanja data za rad u nekom istorijskom periodu, pa je apsurd danas se baviti time, te smatra da je neprimjereno baviti se sada tim stvarima u spektru stvarnih problema.

"Sada se bavimo pandemijom, ekonomijom, onim što je stvarni život, pokušavamo da naše institucije držimo operativnim i uspjeli smo u tome, uprkos velikoj krizi. Pokušavamo da uredimo svoje odnose sa drugim partnerima u okviru BiH, ali vam to stalno neko ne da. Svaki put kada dođete do nečega da biste mogli da napravite nešto što je dobra stvar, nametne se neka tema", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da je ta tema izmišljena i namjerno produkovana s namjerom da bi visoki predstavnik mogao da interveniše i donosi neke zakone, u kojima bi nekog sprečavao da priča o genocidu, što je suludo u 21. vijeku, eri u kojoj se uporno priča o demokratiji i slobodi govora.

Cvijanovićeva je ocijenila da visoki predstavnik sebi traži pokriće za neke naredne korake, ali da Srpska ima jasan stav da je on prevaziđen i da više nema šta da nameće.

Ona smatra i da danas svako svakog može nazvati lopovom, da mu ukalja porodicu, kaže da je ukrao, udavio i da za to u BiH ne odgovara, jedino možda plati neku malu kaznu.

Cvijanović: Evrointegracije u zastoju, EU više ne zna šta može i šta hoće

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da je proces integracije regiona u EU zastoju jer ni EU više ne zna šta može i šta hoće, ukazujući da evrointegracije zemalja regiona imaju i drugu dimenziju o kojoj se malo priča.

Ona je podsjetila da je 2003. godine plasirana sintagma da zapadni Balkan ima evropsku perspektivu i da joj zemlje regiona od tada teže.

"Znate li kada je bila 2003. godina? Izvinite, to je toliko mnogo godina da su neke stvari mogle da se iskristališu, ali nisu", rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o BiH, predsjednik Srpske je rekla da je taj proces u zastoju i zbog loših i neproduktivnih relacija Banjaluke i Sarajeva.

Ona je pojasnila da razlog tome nije što nešto Republika Srpska hoće, a Sarajevo neće i obratno, nego zato što mi insistiramo na poštovanju ustavnih nadležnosti u izvršenju evropskih obaveza.

"Šta je tu nelogično, kada je i sama Evropa tražila od nas da se donese mehanizam koordinacije, upravo da bi smo ispoštovali ustavne nadležnosti, a uradili evropski posao, onaj zadatak koji je pred nas stavljen", rekla je Cvijanovićeva za Radio Beograd 1.

Cvijanovićeva je ukazala da je to neko vrijeme išlo, a onda su se ljudi u Sarajevu sjetili, kao i uvijek u svojoj destrukciji, da i to na neki način blokiraju, pokušaju da izbjegnu, te je taj proces, takav-kakav, prilično u zastoju.

Ona je ukazala da evrointegracije zemalja regiona imaju i drugu dimenziju, o kojoj se malo priča.

"Taj proces je u zastoju jer ni Evropa više ne zna šta može i šta hoće. Vidjeli ste - zemlje koje po 15-16 godina imaju status kadidata, a blokirane su kao Sjeverna Makedonija raznim političkim pitanjima jedne ili druge susjedne zemlje, pa onda i čitave Evrope. To je, zaista, sporo kretanje i ja to mogu da razumijem, bez namjere da branim EU", rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, sve to može da razumije jer i u EU ima velikih problema i zato što ni tamo ne postoji saglasnost o proširenju.

"I oni koji govore nama da ispunimo tih 14 prioriteta, kada privatno sjedimo sa njima kažu da od EU nema ništa. Kažu da gledamo kako da kapacitiramo sebe - da svoje institucije napravimo takvima da mogu da izvršavaju sve te stvari zato što je to dobro za građane, a da li će do Evrope, pa polako, možda bude za 20 godina, prije neće", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da je to komplikovan proces i da tu više nema nikakve energije kakva je postojala u vrijeme kada su se zemlje Centralne, Istočne Evrope ili baltičkog prostora priključivale EU.

"Dakle, te davne godine su bile sjajne za EU, koja je imala jasno pozicioniranu platformu. Države koje su se priključivale i željele priključiti imale su svoju jasno pozicioniranu platformu. To se dešavalo u vrijeme kada je Evropa bila moćna i kada je pokazivala da zna da upravlja procesima, kada je to bio projekat koji nije bio prebirokratizovan sa dodatnom dimenzijom neke spoljne politike koja, u suštini, otežava mnoge stvari", smatra Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je navela da u današnjoj EU postoji pet zemalja koje ne priznaju ono što priznaju druge kada je u riječ o samoproglašenom Kosovu.

"To vam je Evropa u kojoj imate i pet-šest zemalja koje kažu da ni pod razno neće da pričaju o nekom budućem proširenju dok se ne urede odnosi, u kojoj opet imate pet-šest zemalja koje kažu – pa da vidi se razlika sjever, jug, istok, zapad, nismo mi baš isto. To vam je Evropa u kojoj imate nekoliko nadmenih država koje onima koje su nove članice, tipa Mađarska, Poljska kažu da budu srećne što su sa njima. Niste vi, pa jeste formalno ravnopravni, ali budite srećni što smo mi vama dali priliku", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je poručila da joj je žao što je Evropa takva, te da bi voljela da je bolja kako bi se i zemlje zapadnog Balkana ka njoj brže kretale.

Predsjednik Srpske je ukazala da se živi u konceptu kolektiviteta koji treba da svima da neku snagu, političku smirenost, stabilnost u smislu prosperiteta, komunikacijsku u smislu infrastrukture i boljih uslova za građane, privredu - za sve.

"Ja volim Evropu u kojoj možete da se preselite, da uživate sva prava, da svoje školovanje organizujete na način da je nebitno gdje ste ga završili prije toga, u kojoj možete na lokalnim izborima da glasate bez obzira gdje ste otišli. Dakle, ja volim takvu Evropu, ali ja više ne vidim takvu Evropu", rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o pomoći EU zemljama zapadnog Balkana u procesu integracija, Cvijanovićeva je ukazala da oni pomažu koliko moraju da održe proces živim, znajući da se to ne može desiti brzo, ne zbog zemalja ovog regiona, već sa možda više zbog Unije jer postoji neuređen odnos prema određenim pitanjima.

"I naravno, kada tu stavite poziciju Srbije onda znate šta oni traže kada je u pitanju Priština i odmah vidite da ima problem. Kada je riječ o Crnoj Gori - otvaraju se poglavlja, ide se u neko kretanje, međutim biće tu zahtjeva koji nisu baš sada na oko vidljivi. A, kada je riječ o BiH, nama se još nisu udostojili da daju status kandidata, mada su mogli biti praktični i da kažu da je potrebno riješiti šest-sedam pitanja od onih 14 i da je to dovoljno za status kandidata", navela je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je naglasila da su iz EU mogli da kažu BiH da joj treba šest-sedam pitanja da bi dobila datum za početak pregovora i da konačno uz te pregovore u zemlji treba definisati svoje pozicije i koordinisati se.

"To bi trebala da bude ta faza tri. Dakle, oni nemaju taj osjećaj - postavili su 14 prioriteta, od kojih nekoliko realno mogu da se riješe, ali ako to posmatrate kao paket, onda moramo da posmatramo kao paket", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da su iz EU postavili pitanja koja se odnose na pravosuđe i u kojim se bave Visokim sudskim i tužilačkim savjetom, kao da je to sva reforma pravosuđa, a to je, kako je rekla, segmentić - segmenta.

"Konačno - oni reformišu ono što su oni napravili. To su oni izmislili, reforma u kojoj su oni rekli da nešto treba da bude na nivou BiH, a onda su vidjeli da to nije to i sada bi reformisali svoju reformu i opet preko nas. A, mi kažemo da nije tako trebalo", rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, oni ne otvaraju pitanja stranih sudija koji sjede u Ustavnom sudu BiH.

Ona je ukazala da je često skretala pažnju da, ako je pravosuđe na dnevnom redu, onda se otvaraju sve teme iz pravosuđa, podrazumjevajući neke strance koji odlučuju u ime građana što, kako je rekla - ne može.

Cvijanovićeva je naglasila da u EU proces integracija zapadnog Balkana "drže živim", ali da po onom što se vidi i prepoznaje ne bi rekla da će to biti uspješan posao.

"Sasvim sam iskrena kada kažem da vidim našu budućnost u EU, ali nisam sigurna da vidim kako će izgledati evropska budućnost - ni nas ni njih. Dakle, ja nas želim u EU, ali ono što vidim i što prepoznajem u EU i na zapadnom Balkanu, ne bih rekla da će to biti uspješan posao", ocijenila je Cvijanovićeva.

(Srna)