Zamjenik predsjedavajućeg Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva BiH Sredoje Nović izjavio je da je apsolutni pesimista i da se ne može očekivati da se postigne dogovor u vezi sa Izbornim zakonom.
Prema njegovim riječima, ukoliko se ovako nastavi, kako je krenulo juče i danas i u Interesornoj radnoj grupi i u izjavama, dogovora nema.
"Ovdje smo se počeli ponašati na način da zastupamo tvrdokorne političke stavove, a ne da pristupimo radu Interresorne radne grupe", rekao je Nović novinarima nakon sastanka sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Metjuom Palmerom i direktorom Evropske službe za inostrane poslove za zapadnu Evropu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju Angelinom Ajhorst.
On je istakao da se „optužuje SNSD i da je kriva Republika Srpska u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH“.
"Ovo je problem koji traje godinama, a kada dođu stranci onda se jedni dodvoravaju, drugi trče u zagrljaj, treći bježe od njih", rekao je Nović.
On je istakao da treba razmatrati Izborni zakon i razgovarati, a ne to činiti preko medija.
"Republici Srpskoj sigurno ne smeta ni asimetrični ni neposredni ni posredni izbor člana Predsjedništva. Ne vidim nijednog razloga zašto je to uopšte problem, osim kada se ukida prefiks srpski i nećemo reći da se u Republici Srpskoj bira Srbin. Dovoljno je samo reći da se bira jedan član Predsjedništva iz Republike Srpske. Ko može reći danas da to nije demokratija?", pita Nović.
On dodaje da se tako može svako kandidovati.
Prema njegovim riječima, ukoliko se u Interesornoj radnoj grupi ne promijeni metodologija rada, da se odabere četiri-pet ključnih pitanja na kojima će se raditi i razjasniti, pa potom riješiti, onda će to biti propala stvar.
"Uzalud je očekivati, a poštujem stručnjake iz raznih zemalja koji dođu, da se ovdje rješava ključna stvar", rekao je Nović.
Na pitanje da li će se stav SNSD-a i HDZ-a BiH promijeniti ukoliko se uključi CIK, Nović je rekao da sumnja u to.
"Šta god se sada uradi oko CIK-a, ta ustanova je tema međusobnog nepovjerenja", rekao je Nović.
Nović je istakao da je uzaludno govoriti da je CIK legalan i legitiman, a sa druge strane to negirati.
"Interesorna radna grupa je zbog toga dodatno u problemu, kada dolazi od organa za koji mi mislimo da nije izabran u skladu sa zakonom i jasno je da imate otpor", rekao je Nović.
On je dodao da će se i taj otpor prevazići i da će prihvatiti prijedlog CIK-a koji im je stigao.
"Ovo što je došlo od CIK-a daleko je od toga da je nastalo i rađeno u CIK-u. Dobro znamo da to nije `dijete` CIK-a, već da je to `dijete` negdje drugo na astalo i usvojeno privremeno dok se ne vidi ko će biti staratelj", rekao je Nović.
Član Interresorne radne grupe Nenad Stevandić ocijenio je danas u Sarajevu da ova grupa djeluje kao terapijska grupa za one koji ne mogu da dobiju izbore i koriste je kao polugu za politički marketing i za predizbornu kampanju svojih partija.
"To sa strane kad se pogleda djeluje kao terapijska grupa za one koji ne mogu da dobiju izbore, pa pokušavaju, kreiranjem zakona koji bi njima odgovarali, da budu u poziciji da te izbore dobiju", rekao je Stevandić novinarima.
Stevandić je podsjetio da su sve izmjene Izbornog zakona vezane za saglasnost entiteta i naroda, da nema drugih izmjena i drugačije ne može da funkcioniše BiH.
"Što se tiče skenera, to je priča da neko na softverski način pokušava da učestvuje u izbornoj kampanji. Neprikosnoven je prostor od paravana do glasačke kutije. Tu nema skenera koji smije da pogleda i naš birač to neće da podrži. O skenerima se može pričati samo na mjestu brojanja", objasnio je Stevandić.
On je izrazio zadovoljstvo što su predstavnici međunarodne zajednice danas održali sastanak sa članovima Interresorne radne grupe, kako bi vidjeli stvarno stanje, jer, kako je rekao, ko zna kakve oni informacije dobijaju.
Stevandić je rekao da je putem Interresorne radne grupe napravljen poligon za realizaciju ličnih interesa.
On je istakao da je hvaljenje CIK-a nevjerovatno.
"Oni su predložili da Dom naroda ima 42 člana, da 7,5 miliona KM ide na neto plate, a to je bruto blizu 25 miliona KM. Oni predlažu 30 do 40 miliona KM iz džepova građana da bi Dom naroda funkcionisao kao Parlamentarna skupština. Pa, ko će normalan prihvatiti takvu izmjenu Izbornog zakona? To je taj hvaljeni CIK", rekao je Stevandić i dodao da su to nesuvisle stvari.
Predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakina BiH Alma Čolo izjavila je da još ne postoje približeni stavovi u vezi sa izmjenom Izbornog zakona BiH.
"Građani BiH su umorni čekajući na implementacciju obaveza BiH prema Savjetu Evrope i na uklanjanje diskriminacije iz Ustava i izbornog sistema BiH", rekla je Čolo i poručila da i onima koji nisu Bošnjaci, Srbi i Hrvati treba dati pravo da mogu biti kandidati na izborima.
Ona je rekla da je to međunarodna obaveza BiH.
"Prvo je pet presuda iz Strazbura ostalo je sve predmet dogovora. Mislim i da su predstavnici HDZ-a i SNSD-a shvatili da je izmjena Ustava neminovnost", rekla je Čolo nakon sastanka.
Ona je rekla da je brine stav iz Republike Srpske.
"Brine me kad predsjednik Dodik govori da ne želi da ide u promjene Ustava, ali pet presuda Suda iz Starzbura su i njegove obaveze. Nisu samo obaveze ljudi u Federaciji BiH", smatra Čolo.
Ona je rekla da BiH mora poštovati preporuke ODIR-a ukoliko želi da ide naprijed.
"Prva preporuka ODIR-a je implementacija presuda iz Strazbura. Bez presuda nema ništa", rekla je Čolo.
Ona je rekla i da se ne može imati asimetričan izbor članova Predsjedništva BiH, te da se mora tražiti neko drugo rješenje.
"Dvije izborne jedinice su jako opasne jer, prema našem mišljenju, asociraju na treći entitet. HDZ će vam reči da to nije tačno. Možda će vam i SNSD reći da to nije tačno, ali mi pred biračima imamo odgovornost formirati etničke izborne jedinice", rekla je Čolo i dodala da se radi o teškim stvarima i da odluke o legitimnom predstavljanju ne postoje.
"To su jako delikatne stvari. Mi smo ovaj stav dobili sa Dejtonom. Radili su ga stranci, oni žele da nam pomognu i moramo tražiti adekvatna rješenja", rekla je Čolo.
Čolo je rekla da je Parlamentarna skupština BiH jedina odgovorna za sprovođenje presuda iz Strazbura.
Čolo je rekla da još nema približenih stavova oko izmjena Izbornog zakona BiH, te da se, uz pomoć eksperata mora raditi na tome.
Zamjenik predsjedavajućeg Interesorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva BiH Bariša Čolak rekao danas da je najbitnije da i Hrvati, kao najmalobrojniji narod, imaju mogućnost da izaberu svog člana Presdjedništva BiH kao što to imaju Bošnjaci i Srbi.
Čolak je nakon sastanka sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Metjuom Palmerom i direktorom Evropske službe za inostrane poslove za zapadnu Evropu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju Angelinom Ajhorst rekao novinarima da je potrebno obezbijediti legitimno predstavljanje hrvatskog naroda i u Predsjedništvu i u domovima naroda.
"Blizu 4.000 ljudi se bira po građanskom modelu u BiH, a svega nešto više od 100 se bira po ovom, kako to stranci vole reći, etničkom. Moramo uvažavati sastav BiH i uvažavati dejtonsku BiH dok ne dogovorimo da imamo nešto drugo, nešto možda bolje, ali realnosti su takve", rekao je da je ohrabren i da stavovi SAD i EU idu u istom pravcu.
On je rekao da je zajednički stav da se podstaknu domaći akteri da vode razgovore da što prije dođe do rješenja o Izbornom zakonu i ograničeno o Ustavu.
"Najbitnije je što prije otkloniti diskriminacije koje su utvrđene presudama Evropskog suda za ljudska prava, ali i jednako tako i Ustavnog suda BiH. Treba otkloniti diskriminaciju prema onima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, ali i otkloniti diskriminaciju prema jednom konstitutivnom narodu", rekao je Čolak.
On kaže da je neizborna godina prilika i da vjeruje da će se razgovori intenzivirati, a da se nada da će već u ovom mjesecu biti postignut politički dogovor.
"Nije moguće očekivati od Interesorne radne grupe da ta politička pitanja sama riješi iako smo istovremeno i političari", rekao je Čolak.
Čolak je istakao da i vlasti i opozicija treba da shvate da je dogovor interes svih u BiH, a ne samo jednog naroda i pojedinca.
"Ukoliko BiH to ne uradi u ovoj neizbornoj godini onda mogu nastupiti zastoji i posljedice", rekao je Čolak.
Odgovarajući na pitanje šta misli o asimetričnom modelu, Čolak je rekao da HDZ-u odgovara svaki model i direktni i indirektni, simetrični i asimetrični, ali da je bitno da dođe do legitimnog izbora Predsjedništva BiH.
(Agencije/MONDO)