Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine: Nisam tu da pričam slatke priče, moj posao je da gradim pošten sistem

Nešto više od godinu dana prošlo je od izbora na kojima jeLjubiša Petrovićbio najveće iznenađenje i neka vrsta simbola oko kog su se ujedinili oni koji su u Bijeljini željeli da kazne neprincipijelnu politiku dotadašnjeg gradonačelnika.

Ako je u tom trenutku pobjeda nad Mićićem, do tada pobjednikom na četiri uzastopna izborna ciklusa, za neke bila dovoljna sama po sebi, vrlo brzo su se svi morali privići na to da nije dovoljno samo to što je tu novi gradonačelnik, kao i na to da on sebe ne smatra ni malo “slučajnim”.

Situacija da gradonačelnik Bijeljine nema iza sebe skupštinsku većinu nije rijetkost u Srpskoj, ali protest i zahtjevi za opoziv, te brojne krivične prijave koje sa njegove strane stižu zbog sumnji na rad gradskih preduzeća, jesu nov kvalitet u političkom životu.

U jednom trenutku se govorilo o pokretanju vašeg opoziva, održan je i jedan protest, ali o tome se više ne govori. Kako vidite ta politička dešavanja?

Naveli ste hronološki kako je to izgledalo, a ja bih se nadovezao i rekao da je ideja o opozivu nastala odmah u izbornoj noći, kad se mnogima nije svidjela izborna volja naroda, umjesto da se zapitaju zašto je to tako. Narod je željan pravde i ravnopravnog odnosa prema svim građanima. To kažem jer smo se po preuzimanju dužnosti suočili sa svim i svačim, netransparentnim procedurama, osnovama sumnje na krivična djela, sumnjivim ugovorima sklapanih na štetu grada...

Logično je da otkrivanjem svih tih postupaka postajete trn u oku. Oni u tome ne vide borbu za normalan grad, već vide nekog ko sprečava njihove lične interese.

Što se tiče protesta, ja sam i tog dana i kasnije dobijao poruke u kojima ljudi koji su tamo bili govore da su bili mimo svoje volje, ucijenjeni zbog radnog mjesta. Jedan govornik na tom skupu, član većine, priznao mi je da mu je bilo neprijatno jer nije bio ubijeđen u ono što mora govoriti i zbog toga što u prisutnom narodu uopšte nema energije, već su tu okupljeni prinudno.

Kakvo je stanje u gradskim preduzećima, gdje je nakon više od decenije prvi put "zagrebano" i uslijedile su prijave?

Lijepo ste rekli "zagrebano", jer mi na sedmičnom nivou dolazimo do novih saznanja, javljaju se ljudi i sami otkrivaju šta je sve rađeno i kako nisu ispoštovane procedure. U A.D. "Vodovod i kanalizacija" smo uspjeli da smijenimo rukovodstvo koje je poslovalo netransparentno. Darko Mitrić je naprasno napustio "Vodovod" i onda smo saznali da se u "Komunalcu" sprema sjednica nadzornog odbora sa ciljem da mu spremaju novo uhljebljenje.

Iskoristio sam to što sam, kao gradonačelnik, predsjednik skupštine akcionara da spriječim donošenje jedne takve sistematizacije. Kad ljudi pitaju šta smo postigli, postigli smo to da Mitrić više nije na budžetu grada, već su mu morali naći mjesto u republičkom preduzeću.

A kakve nepravilnosti su utvrđene?

Ustanovili smo da "Vodovod" duguje 16,2 miliona maraka, da je 90 odsto ugovora potpisano putem direktnog sporazuma, bez raspisivanja javnih nabavki, da je kršen Zakon o radu, Zakon o poslovanju javnih preduzeća i niz drugih. Postavili smo osnov sumnje o izvršenju krivičnog djela i prijavili to nadležnom tužilaštvu. Naravno, kako koji dokument dobijemo, vršimo dopunu krivične prijave.

Finansijski izvještaj koji su iz "Vodovoda" dali odbornicima je bio friziran, jer su gubitke knjižili kao aktivno vremensko razgraničenje, da bi poslovanje prikazali pozitivnim.

Zatim, radni nalozi se ne poklapaju sa izvršenim radovima, stoji da je izgrađen kilometar vodovodne mreže, a izgrađeno 200 metara. Na pres konferenciji smo govorili o tome da su vile i bazeni građeni materijalom koji je nabavljao i plaćao Vodovod, tim materijalom se ne gradi vodovodna instalacija, već ide u izgradnju nečije vikendice.

Kako "Vodovod" sa tolikim gubitkom vraća kredit koji je podignut za izgradnju kanalizacije?

Vodovod ne može da plati, i sad to izgleda otprilike ovako: signalizira se kašnjenje u EBRD, oni šalju informaciju u Sarajevo, oni ministarstvu finansija u Banjaluci. Oni to plate, a nama se taj iznos odbija od tranše koja se isplaćuje iz prihoda od PDV.

To su dvije godišnje rate od 430.000 maraka. A garancija da će kredit biti vraćan bila je cijena vode. I onda neko iz populističkih razloga pred izbore 2020. smanji cijenu vode bez ikakve ekonomske analize. Iz "Vodovoda" je izvučena ogromna količina novca za lično bogaćenje, a sada Grad pokriva njihove gubitke i plaća rate. Isto tako je i u slučaju „Eko-depa“.

Zbog čega su podnesene prijave u tom preduzeću?

U "Eko-depu" smo ustanovili osnov sumnje za izvršenje krivičnog djela, na način da su umanjivali količine primljenog otpada. U deponiju uđe kamion pun otpada, izmjere na vagi 10 tona, a onda izmijene vagarski list i napišu da je upola manje, da bi ta firma koja dovozi otpad platila manje. Mi smo prikupili više od hiljadu vagarskih listova na kojima su pod istim brojem prikazane i stvarna i umanjena težina.

Podnijeli smo prijave i tužilaštvo je reagovalo, tri lica su lišena slobode, i u toku je istražni postupak. Vjerujem da će se utvrditi ko je sve bio u tom lancu.

U gradskoj skupštini nemate podršku većine. Prije razgovora ste se žalili da niste zadovoljni izmjenama budžeta. U čemu je problem?

Dešava se da predloženi budžet skupštinska većina okrene naopačke. Oduzmu se sredstva sa pozicije za boračku zaštitu, koja su planirana da se zamijeni krov ili oluci na objektima izgrađenim za te kategorije, neke obične životne stvari. To se uzme, pa se poveća na stavci za izgradnju plaže na Drini, i to na lokaciji koja je sporna jer tu granica Srbije prelazi sa ove strane, ali tu se nalaze nečije vikendice i restoran i zbog toga im je bitno.

Oduzimaju se sredstva da se rekonstruiše krov na OŠ "Jovan Dučić", ili za područne škole, da uradimo osnovne stvari, da postoji toalet i da škola ne prokišnjava.

Oduzeta su sredstva sa stavke za jednokratne pomoći ljudima koji imaju teške bolesti i grad im pomaže da odu na terapiju. Kažu, ne treba time da se bavi gradonačelnik. A time se bavi komisija, ona procjenjuje zahtjeve. Oni gledaju kako bi oni radili, kako bi kroz te stavke kupovali glasove, pa kažu "ne daj njemu, već daj da usmjerimo u preduzeća gdje su naši direktori da imaju više budžetskih sredstava..."

Tako su radili u Centru za socijalni rad, gdje smo takođe podnijeli prijavu. Dijelili su socijalnu pomoć ljudima koji nisu u stanju socijalne potrebe, to je služilo kao jedan od mehanizama kupovine glasova.

Vaš prethodnik je promjenu partijskog dresa opravdavao riječima da se u Bijeljini ništa ne može uraditi, ako niste u istoj partiji koja vlada na republičkom nivou. Osjećate li vi probleme zbog toga?

Nažalost, moram reći da se ta polarizacija osjeti, jer smo različite političke opcije, naravno, ne kod svih. Imali smo korektne sastanke sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i zajednički radimo na realizaciji drinskog nasipa. Ali recimo, sa Ministarstvom finansija nismo imali razumijevanje kad smo razgovarali o problemu koji imamo zbog kredita Vodovoda.

Moram da pomenem status firme AD "Grad", gdje je započet prenos vlasništva sa republičkog nivoa na Grad Bijeljinu, te aktivnosti su obustavljene samo zato što nije pobijedio kandidat kog su podržavali iz SNSD. To jasno govori kakve stavove pojedini imaju prema Gradskoj upravi u Bijeljini i kako se ponašaju.

Navešću još samo jedan detalj, Bijeljina je dobila 750.000 maraka za putnu infrastrukturu sa republičkog nivoa, a mnogo manje lokalne zajednice su dobile isti ili veći iznos. Tim novcem planiramo da revitalizujemo Ulicu Stefana Dečanskog, popularni "koridor". Dužina ulice je oko dva i po kilometra, a prema procjeni sa ovim dobijenim novcem se može uraditi manje od 500 metara.

Vaši kritičari kažu da je sve stalo. Recimo, nova autobuska stanica izgleda skoro završena, a kad će zapravo biti završena?

Ne samo da nije stalo, sve započeto se gradi, već smo započeli izgradnju novog Vatrogasnog doma i skladišta civilne zaštite. I izgradnja nove Autobuske stanice je nastavljena. Ono što nije dobro je to što je započeta bez ozbiljne studije. Da pitate sada struku, oni bi rekli da je najbolje izgraditi stanicu pored obilaznice. U toku je primopredaja radova i vidjećemo koliki obim radova je izvođač izveo.

Ono što nije urađeno je grijanje, iako je to projekat predviđao. Izvođač nije htio da postupi po projektu i ugradi sistem vazduh–voda, i kad imamo takvo odstupanje tražićemo primopredaju i aktivirati bankarsku garanciju, koja je 10 odsto od ukupne sume projekta. U narednoj nabavci ćemo završiti i grijanje, a tu je i poruka izvođačima da se ne mogu tako ponašati, da se mijenja projekat kao da se ništa nije desilo.

Važno je reći da smo raspisali javnu nabavku za studiju o saobraćaju, sa ciljem da imamo funkcionalan javni prevoz. U njoj bi stručnjaci dali procjenu koliko nam linija treba, prema potrebama školske djece, prema potrebama radnika i prigradskih i seoskih zajednica. I obavezno jedna noćna linija, da omladina nakon izlaska ne bi sjedala za volan u alkoholisanom stanju.

Kad u studiji budemo imali mišljenje struke, mogli bi raspisati javni poziv za prevoznike, u kom bi naveli da Bijeljini treba toliki broj linija i tolika frekfrentnost, i da u otvorenoj tržišnoj utakmici nađemo preduzeće koje zadovoljava kriterijume da uspostavi javni prevoz koji će služiti na korist svim građanima. Sadašnji okvir prevoza školske djece daje određenu dozu slobode prevoznicima koji nemaju potpisan ugovor sa gradom da se ponašaju previše slobodno i da govore: „Ova linija nam se ne isplati“.

Ukoliko potpišemo ugovor i stvorimo obavezu, onda će se znati šta je čija obaveza.

Šta od brojnih infrastrukturnih problema planirate prioritetno rješavati?

Bijeljina ima mogućnost da se zaduži, jer nije zadužena do tih famoznih 18 procenata. Predložićemo Skupštini zaduženje za rekonstrukciju postojeće putne infrastrukture kojoj je istekao vijek eksploatacije, a to su put za Batković, put za Amajlije i Popove, put za Ljeljenču i Gornju Čađavicu, put za Veliku Obarsku i Crnjelovo, Račanska ulica.

Takođe, sa tim zaduženjem želimo da ubrzamo dinamiku izgradnje Vatrogasnog doma, te radionice za izvođenje praktične nastave u Tehničkoj škole „Mihajlo Pupin“, da učenici imaju savremene kabinete i radionice za sticanje praktičnih vještina i znanja.

Mi ćemo dati naš prijedlog prioriteta za rekonstrukciju putne infrastrukture, ili neka oni daju svoj prijedlog ako se ne slažu, neka pretumbaju naš, ali dajte da to uradimo jer to je bitno. Moram tu apostrofirati Račansku ulicu, koja se nalazi u katastrofalnom stanju, zajedno sa trotoarima koji su neravni.

Pomenuta Račanska ulica nije planirana u onom velikom projektu izgradnje kanalizacije, a danas u njoj imamo eksploziju izgradnje novih zgrada. Da li je njoj sada potrebna izgradnja kanalizacionog kolektora?

Tačno, potrebno je proširenje kanalizacione mreže. Potrudićemo se da u skladu sa budžetskim okvirom napravimo projekat za proširenje u Račanskoj, Ulici Dimitrija Tucovića i u Beogradskoj, dakle jedan trougao sa svim pobočnim ulicama. To je višemilionski posao, ali je potrebno što prije napraviti projekat da se predvidi sve te podzemna instalacije, i kad to bude gotovo da imamo završni sloj asfalta.

Račanska mora dobiti jedan pristojan izgled, na način da ćemo sačuvati postojeće drvorede.

Htio bih da dodam da smo u odlukama koje ulice će biti revitalizovane zauzeli novi koncept u kome nećemo uslovljavati mjesne zajednice po principu “sakupite nam glasove pa ćemo asfaltirati”. Odjeljenje za stambeno - komunalne poslove će praviti analizu ko je prioritet, koliko dugo ulice čekaju na asfalt, koliko imaju stanovnika, djece, starijih ljudi, i tako ćemo napraviti listu prioriteta koje ćemo se držati.

Bijeljina ima 300 kilometara makadamskih puteva, a neke od ulica koje ćemo sigurno asfaltirati su i Arčibalda Rajsa, Danila Ilića, Kosovke djevojke, uređenje Ulice Svetozara Ćorovića, bočne ulice koje idu od Pantelinske.

Pada li vam na pamet da sa konceptom da ne "motivišete" glasače time što ćete njima prije asfaltirati ulicu možete izgubiti sledeće izbore?

Smatram da je potrebno raditi i samo raditi, a ne razmišljati o izborima. Treba razmišljati o tome da se dopre do što više ljudi, i preko medija i lično. Treba biti spreman da se prihvati i pohvala i primjedba i kritika. Nedavno smo asfaltirali jednu ulicu i ljudi su prepuni energije, kažu ovo je urađeno nakon šest godina obećanja, ajde da se uradi i drugi put koji vodi iz sela.

Ja im kažem da nisam neko ko će reći, to ćemo odmah sledeće godine, od mene ćete čuti i ne može, i onu neprijatnu istinu. Onda se ljudi u prikrajku podgurkuju i kažu: "vidi ga ovaj ne obećava ništa".

Nisam ja tu da pričam bilo kakvu slatku priču, već da realno sagledam postojeću situaciju i da novčana sredstva rasporedim na najbolji način, za koji mogu argumentovano reći da je urađeno zbog toga i toga, a ne zato što mi se neko sviđa ili ne sviđa. Politiku doživljavam kao proces, za koji treba dosta strpljenja kao i za medicinu.

Vidim jednu dobru paralelu sa medicinom, da bi ste spoznali šta je problem morate mnogo da slušate. Da saslušate i bolesnog čovjeka koji je došao u ordinaciju, a u politici da saslušate svakog čovjeka. To nije uvijek lako, ali je neophodno i prijeko potrebno.

U kojoj fazi je projekat gasifikacije, koji je započet prije više od decenije?

Projekat gasifikacije smo otkočili, jer je to stajalo više od tri godine, i sve dozvole koje su do Grada su date. Izgubljeno je više od decenije na spoticanja na relaciji Bijeljina – Banjaluka. Sada se na mjernoj stanici Šepak mijenja oprema koja je ugrađena i koja je za tu deceniju već zastarjela, ugrađuju se savremeniji ventili. Imamo uvjeravanja da će u toku ove godine biti priključeni prvi korisnici, nakon što regulatorni organi daju dozvole.

Kada se donese cjenovnik i uspostavi koordinacija sa "BN Gasom", mi ćemo postaviti cilj da subvencionišemo cijenu priključka. Cilj je da djelujemo u ekološki pozitivnijem smjeru, jer imamo zagađen vazduh zbog individualnih ložišta na ugalj. Mislim da je rješenje u gasifikaciji, ali i u toplifikaciji, i imali smo sastanak sa Evropskom razvojnom bankom (EBRD), i razgovarali smo o tome da nam finansiraju studiju izvodljivosti.

Upravo je to jedno od pitanja. Semberija leži na toploj vodi, ranije se govorilo o tim projektima, zar nije postojala bar studija o izvodljivosti?

Postoji studija iz 2014. ali ona ne nudi konkretna tehnička rješenja, koliko nam treba prepumpnih stanica i gdje su raspoređene, zatim kolika je temperatura transportovane vode i kakav termodinamički koncept odabrati, koliko ta temperatura vode pod tim pritiskom može grijati kvadrata, da bi znali koliko objekata se može priključiti.

Želimo da iskoristimo jedan takav potencijal i da iz Dvorova vodu dostavimo do grada i da Toplana više ne radi na ugalj prepun sumpora, koji u kombinaciji sa maglama zagađuje vazduh i pravi ozbiljne zdravstvene probleme građanima.

I autoput je projekat koji je najavljivan pod parolom „ništa ako nije ista vlast u Bijeljini i Banjaluci“. Kako danas napreduje?

Što se tiče autoputa, posao Gradske uprave je završen sa postupkom eksproprijacije. Urađeno je skoro sve, sem nekoliko sudskih sporova gdje se utvrđuje visina štete, jer tu autoput prolazi preko kuća. Od strane rukovodstva Srbije imamo obećanje da će Bijeljina biti spojena sa postojećim autoputom u Kuzminu do kraja marta 2024.

To je izuzetno značajno za Bijeljinu i njen razvoj, ubrzaće transport roba, unaprijediti poslovni ambijent.

Šta zapravo privlači ulaganja u Bijeljinu, šta investitori traže da bi došli?

Investitori pitaju šta imamo od ponuđenih energenata. Zato, kad gasovod bude u pogonu, bićemo interesantniji za ulagače. Zanimljivi smo zbog radne snage i njenih kvalifikacija, zbog geografskog položaja, zbog izgradnje autoputa.

Još jedna komponenta je i javni prevoz, pitaju da li su linije uvezane da radnici mogu doći na posao. I naravno, zanima ih brzina dobijanja neophodnih dozvola, što je pitanje efikasnosti naše administracije, ako smo brzi i prometno reagujemo oni će doći.

To su parametri sa kojim moramo izaći i pred domaće i inostrane privrednike. I ono za šta se zalažemo je nulta stopa za korupciju, i da će svako ko želi da otvori novi proizvodni pogon ili bilo kakvu djelatnost, neće morati nikome davati novac, kao što je bilo u nekom prethodnom periodu. Neka preduzeća su otvorila pogone u drugim lokalnim zajednicama.

A koliko je novca tako i na druge načine uzeto od naroda i prebačeno na lične račune, to se vidi kad taj privatni račun postane predmet ostavinske rasprave.