Sastanak lidera parlamentarnih stranaka u BiH sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom završen je kasno sinoć u Briselu prihvatanjem političkog sporazuma o principima za osiguranje funkcionalne BiH za napredak na evropskom putu.
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel objavio je da je na sastanku lidera političkih stranaka iz BiH u Briselu u njegovom i prisustvu visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja usvojen politički sporazum o kredibilnoj i snažnoj mapi puta za reforme u BiH ka zajedničkoj evropskoj budućnosti.
U tekstu objavljenom na sajtu Evropskog savjeta navodi se da lideri političkih stranaka predstavljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH ponavljaju svoju posvećenost očuvanju i izgradnji, mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske BiH, koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi /uz ostale/ i građani BiH, sastavljene od dva entiteta i Brčko distrikta, ustanovljenog u skladu sa Ustavom i Opštim okvirnim mirovnim sporazumom - podržavajući princip vladavine zakona i održavanja slobodnih i demokratskih izbora, te razvoja demokratskih institucija na svim nivoima vlasti.
Prema sporazumu, lideri stranka ponavljaju posvećenost principima i vrijednostima na kojima se zasniva EU i demokratska društva i budućnosti BiH unutar EU i naglašavaju važnost sprovođenja reformi koje će unaprijediti napredak BiH ka evropskoj integraciji, što znači 14 ključnih prioriteta iznesenih u mišljenju Evropske komisije.
Učesnici sastanka naglašavaju zajedničko saopštenje članova Predsjedništva BiH povodom 25 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma i priznaju važnost političkog trenutka i odgovornost prema građanima BiH, imajući na umu "rezoluciju Generalne skupštine UN ES‑11/1 o agresiji protiv Ukrajine" koja je usvojena 2. marta. Uz ovu tačku dodata je fusnota u kojoj je navedeno da predstavnici iz Republike Srpske traže razgovore i usvajanje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini.
Da bi se postigli ovi ciljevi, učesnici su saglasni da je od ključne važnosti ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i rad ka miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima BiH.
U tekstu se navodi da su lideri političkih partija i članovi Predsjedništva BiH posvećeni napretku, funkcionisanju demokratije i bezbjednosti BiH i poručuju da će konstruktivno preduzeti neophodne reforme za očuvanje i napredak tih ciljeva.
"Naglašavaju važnost produženja izvršnog mandata misije EUFOR-a `Altea` i njenog neprestanog prisustva u BiH radi održanja bezbjednog i sigurnog okruženja. Posvećeni su potpunom poštovanju svih konačnih i obavezujućih odluka domaćih i međunarodnih sudova i konstruktivnom zajedničkom radu ka njihovom sprovođenju u dobroj vjeri, s ciljem osiguranja poštovanja evropskih standarda", navodi se u tekstu.
Prema tekstu, lideri parlamentarnih stranaka i članovi Predsjedništva BiH preduzeće sve neophodne korake kako bi opšti izbori bili organizovani efikasno i obavljeni na odgovarajući način i sa svim neophodnim sredstvima, a stranke će voditi predizbornu kampanju na pošten, konstruktivan način bez retorike podjela i mržnje.
U sporazumu se navodi da će lideri političkih partija konstruktivno sarađivati nakon opštih izbora u BiH kako bi osigurali brzo formiranje nove zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima u skladu sa zakonski određenim rokovima.
Lideri će odlučno raditi ka ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u EU, radi napretka na putu ka Uniji i odgovora težnjama naroda.
U tekstu se navodi da će, u ovom kontekstu, cilj biti hitno i ne kasnije od šest mjeseci od formiranja svih nivoa vlasti da se usvoji zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i zakon o sudovima, zakon o sprečavanju sukoba interesa, kao i zakon o javnim nabavkama.
Cilj će biti i usvajanje izborne reforme i ograničene reforme Ustava, neophodne za osiguranje punog usaglašavanja sa presudama Evropskog suda pravde i Ustavnog suda BiH, preporukama Venecijanske komisije i preporukama Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava /ODIHR/ te Grupe država protiv korupcije /GREKO/.
Cilj će biti i usvajanje mjera za potpunu obnovu redovne politike dijaloga sa EU, uključujući kroz strukture Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju /SAA/ i preduzimanje neophodnih koraka da zemlja ima koristi od sredstava EU u sklopu Instrumenta za predpristupnu pomoć /IPA tri/, uključujući blagovremenu ratifikaciju Sporazuma o finansijskom okviru i partnerstvu.
U sporazumu je navedeno da su politički lideri saglasni sa preduzimanjem koraka za osiguranje potpunog funkcionisanja institucija na nivou BiH, s ciljem da BiH ispuni kritičnu masu reformi i odlučno napreduje na svom putu ka EU.
U tekstu sporazuma se dodaje da su odluke donesene u skladu sa nivoom nadležnosti i da će lideri preduzeti konstruktivan dijalog nakon izbora o osnovnim pitanjima u vezi sa funkcionisanjem zemlje, uključujući usvajanje strategija u sektorima zajedničke nadležnosti, u skladu sa ključnim prioritetima potrebnim za osiguranje pravne izvjesnosti raspodjele nadležnosti na svim nivoima vlasti.
Lideri će, prema sporazumu, jačati borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući garancije osiguranje da sprovođenje zakona i pravosuđe mogu djelovati nezavisno i da će imati sva raspoloživa sredstva za ustanovljavanje arhive proaktivnih istraga, potvrđene optužnice, sudski progon i konačne presude, uključujući i na visokom nivou.
U tekstu se dodaje da će se ići ka poboljšanju opšteg funkcionisanja javne administracije osiguranjem profesionalne i depolitikovane javne službe.
Navodi se da će se težiti usklađivanju BiH sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sprovođenje i saradnju u sektorima koje obuhvata ova politika u skladu sa Članom 10 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Prema tekstu sporazuma, lideri su posvećeni preduzimanju konkretnih koraka ka unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo nasljeđe rata, u skladu sa ključnim prioritetima i sa Zajedničkim saopštenjem članova Predsjedništva BiH povodom 25 godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Kako je objavljeno na sajtu Savjeta EU, ovaj politički sporazum prihvatili su lider SNSD-a Milord Dodik, predsjednik SP-a Petar Đokić i Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.
Sporazum su prihvatili i predsjednik potpredsjednik SDA Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, Naše stranke Edin Forto, NiP-a Elmedin Konaković, DF-a Željko Komšić, SDP-a BiH Nermin Nikšić, NES-a Nermin Ogrešević, PDA Elzina Pirić i Nezavisnog bloka Senad Šepić.
Jučerašnjem sastanku sa Mišelom u Briselu prisustvovali su i predsjednici PDP-a Branislav Borenović i DNS-a Nenad Nešić koji nisu prihvatili ovaj sporazum.
Dodik je ranije objavio na "Tviteru" da na sastanku u Briselu ništa nije potpisano.
(Mondo/Srna)