Kristijan Šmit se obratio danas javnosti povodom i saopštio da je odlučio da "nametne" teničke izmjene Izbornog zakona BiH.
Šmit je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona koje se odnose samo na integritet izbornog procesa.
Tehničke izmjene podrazumijevaju da Centralna izborna komisija BiH (CIK) imenuje predsjednike biračkih odbora, uvođenje skenera i videonadzora. Cilj tehničkih izmjena, po Šmitovim riječima, su transparentniji i fer izbori.
Šmit je rekao da je to jedan od prioriteta na evropskom putu, te da je ovu odluku donio, jer, kako tvrdi, radi za građane BiH i da je to njegova dužnost prema Dejtonskom sporazumu.
Pojasnio je da će na predstojećim lokalnim izborima biti uvedeni skeneri za glasačke listiće, te da će biti osigurana sigurna identifikacija birača.
"Ovo će biti jedan pilot projekat, nećemo ovo primijeniti na svim biračkim jedinicama, već samo na jednom određenom broju", naveo je Šmit, prenosi BHRT.
Dodao je kako tehničke izmjene ne obuhvataju uvođenje elektronskog načina glasanja jer, kako smatra, nismo još dovoljno napredni za to.
"Glasački listići će biti skenirani i prebrojani ispravno.. Tako ćemo omogućiti mijenjanje glasačkih listića. Građani imaju pravo da daju svoj glas i da glasaju samo jednom. Ljudi imaju pravo da budu sigurni da je njihov glas ispravno prebrojan, građani moraju biti sigurni da izabrani predstavnici predstavljaju njihov glas", istakao je Šmit, prenosi BHRT.
IZMJENE - UKRATKO:
U najkraćem, ove se izmjene odnose na sljedeće oblasti:
- Poboljšanje integriteta i nadzora pri glasanju i prebrojavanju glasova, uključujući i veću sigurnost pri rukovanju izbornim materijalima prije i nakon glasanja, te profesionalizaciju biračkih odbora.
- Veća transparentnost pri registraciji birača, pogotovo kada su u pitanju osobe koje glasaju u odsustvu i izbjeglice, ali i provjere ispravnosti registra birača.
- Transparentnije i sigurnije odvijanje izbora od početka do kraja, što podrazumijeva, između ostalog, i elektronsku identifikaciju birača, videonadzor, kao i elektronsko prebrojavanje glasova.
- Jasnije zaštite ljudskih i građanskih prava prije, za vrijeme i poslije izbora, uključujući i preciznije procedure za rješavanje žalbi i sankcionisanje, te poboljšanje rodne ravnopravnosti.
- Sprečavanje manipulacije birača, između ostalog i strožim mjerama protiv prijevremene političke promocije i lažnih vijesti, uz veću transparentnost kada je u pitanju finansiranje kampanja i medija.
- Nesmetano sprovođenje izbora s pravovremenim osiguranjem sredstava za sprovođenje izbora i boljim definisanjem ovlaštenja, integriteta i nezavisnosti CIK-a.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je ranije da će Srpska donijeti svoj izborni zakon i sprovesti izbore, ukoliko se Šmit umiješa u izmjene Izbornog zakona BiH.
Mediji su ranije prenijeli da Šmit ponovo razmatra opciju da odgodi nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona, nakon što su diplomate Evropske unije od njega tražile da domaćim vlastima da još mjesec dana za dogovor.
Republika Srpska, oslanjajući se na stavove Rusije i Kine kao stalnih članica smatra da Šmit nema legitmitet kao visoki predstavnik jer prilikom imenovanja nije potvrđen u ovom tijelu Ujedinjenih nacija. Slično mišljenje u funkciji Kristijana Šmita dijeli i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
Republika Srpska smatra da Šmit nema legitmitet kao visoki predstavnik jer prilikom imenovanja nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Šmita su službeno za visokog predstavnika imenovali ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (Peace Implementation Council – PIC) u maju 2021. godine nakon što ga je za to mjesto kandidovala Njemačka. Sa odlukom se tada nije služila Rusija kao članica PIC-a.
Mišljenja se ukrštaju oko toga da li imenovanje visokog predstavnika treba ili ne treba da potvrdi Savjet bezbjednostu UN. Rusija i Kina smatraju da je to potrebno i da je to bila praksa posljednjih 25 godina s čim se ne slažu uticajne zapadne zemlje.
(MONDO)