Brojne nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima i marginalizovanim grupama iznenađene su i zabrinute zbog odluke Vlade RS da pristupi izmjenama Krivičnog zakonika RS samo sa jednim ciljem - izbacivanja termina "rodni identitet".
Ministarstvo pravde RS je 17. juna ove godine objavilo Nacrt Zakona o izmjenama i dopuna Krivičnog zakonika RS koji ima pet članova od čega četiri nalažu brisanje termina "rodni identitet", dok se u posljednjem samo precizira da zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku".
U nekim od članova zakona predviđa se da se riječi "rodni identitet" brišu, a u drugim da se zamijene riječima "druga lična svojstva". Nacrt je objavljen 17. juna, a rok za podnošenje prijedloga, primjedbi i sugestija ističe sutra.
"Izražavamo žaljenje i zabrinutost, jer se na ovaj način sužava postojeća lista eksplicitno nabrojanih zaštićenih karakteristika ličnosti, što je u suprotnosti sa načelom da se jednom ustanovljena prava ne umanjuju ili oduzimaju, ali i sa praksom Evropskog suda za ljudska prava", ocijenili su iz Kuće ljudskih prava.
Iako "rodni identitet" ostaje implicitno zaštićen pod klauzulom "drugog ličnog svojstva", isključivanje ovog termina iz popisa eksplicitno zaštićenih karakteristika, daje se mogućnost sudijama da ocjenu daju u svakom konkretnom slučaju.
"Bez jasnog zakonskog priznanja, teško je boriti se protiv diskriminacije, nasilja i zlostavljanja koje doživljavaju pripadnici manjinskih i ranjivih grupa. To može dovesti i do povećavanja rizika od izostanka zaštite od nasilja za ljude sa različitim rodnim intentitetima, jer nadležni organi neće imati jasne smjernice kako da reaguju. Tako se npr. može desiti da zločini iz mržnje prema osobama sa različitim rodnim identitetima neće biti prepoznati, što može dovesti do blažih kazni za počinitelje ili u nekim situacijama i do potpunog izostanka pravne zaštite za žrtve", istakli su iz Kuće ljudskih prava.
Rodni identitet u pravnom prostoru Republike Srpske postoji još od 2012. godine i sve do početka ove godine o tome se nije polemisalo niti su stavljane bilo kakve primjedbe.
Prvi put se počinje problematizovati kada je u javnu raspravu ušao Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, a kojim se u zakonodavstvo u Republici Srpskoj prvi put pokušao uvesti pojam femicida.
Nekoliko udruženja iz RS koja se bave pitanjima porodice i roditeljstva usprotivili su se pojmovima – rodno zasnovano nasilje, rodni identitet i femicid, tvrdeći da su u izradi nacrta ovog zakona učestvovala navodno i neka udruženja koja se finansiraju iz stranih ambasada, prije svega SAD-a i Velike Britanije, i da “realizuju projekte na bazi rodne ideologije”.
Nakon njihovih reakcija, na mreži “X” se oglasio i predsjednik RS Milorad Dodik navodeći da je "neprihvatljivo da se na mala vrata uvodi rodna ideologija" u zakone.
Sve je rezultiralo time da Ministarstvo prodice omladine i sporta RS, bez obrazloženja, odustane od ovog zakona, uprkos tome što se u Republici Srpskoj na godišnjem nivou prijavi oko 1.200 slučajeva nasilja u porodici. U preko 90 odsto slučajeva počinioci su bili muškarci, a u 2023. godini u skoro polovini slučajeva nasilja u porodici radilo se o odnosu suprug nad suprugom (510).
"Izgleda da je Vlada Republike Srpske odlučila da zanemari mišljenja i znanja sopstvenih stručnjaka i ženskih nevladinih organizacija, čime su propustili priliku da unaprijede i osavremene postojeći zakonski okvir koji se tiče zaštite od svih oblika rodno zasnovanog nasilja kojem su žene nesrazmjerno više izložene. Izgleda da su nečiji uski i stranački interesi dobili prioritet nad društveno korisnijim zakonskim prijedlozima. Prijedlog za uklanjanje „rodnog identiteta“ s eksplicitnog popisa izričito zaštićenih karakteristika u Krivičnom zakoniku je regresivan korak koji, prividno, umanjuje opseg pravne zaštite dostupne ranjivim pojedincima i grupama", ocijenili su iz krovnog udruženja Kuća ljudskih prava.
(MONDO/B.S.)