Javna rasprava o Nacrtu zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, a kojim se u RS prvi put uvodi pojam femicida, izazvala je danas u Banjaluci oštru polemiku između dijela učesnika i članova radne grupe, a osnovni razlog je definisanje pojma – roda.
Na tome se insistiralo, uprkos zastrašujućim podacima da je na godišnjem nivou preko hiljadu prijava nasilja u porodici u RS, te da ova krivična djela čine oko 12 odsto od ukupnog broja djela opšteg kriminaliteta.
Predsjednik radne grupe za izradu ovog zakona Igor Cimeša, inače okružni javni tužilac iz Banjaluke, na početku je istakao da je njihov prvobitni zadatak bio da se bave reformom zakonskih rješenja o zaštiti od nasilja u porodici, a naknadno su zaduženi da se obuhvati i femicid i drugi oblici nasilja nad ženama.
“Od početka smo insistirali u uključivanje što šire javnosti. Imali smo nepuna tri mjeseca za rad jer nam je rečeno da će ovaj tekst zakona imati prioritet. Vjerujem da će komentari i prijedlozi doprinijeti da dobijemo zakon koji će unaprijediti zaštitu žrtava nasilja u porodici i nasilja nad ženama”, kazao je Cimeša.
Nada Ponjević iz Udruženje roditelja za prava djece, podvukla je odmah na početku da traži odgovor na pitanje šta je – rodno zasnovano nasilje, rodni identitet i femicid.
“Ni o čemu ne možemo raspravljati dok ne riješimo suštinski problem”, istakla je.
Navela je kako su se obraćali na više adresa da im se objasne ovi pojmovi, ali da nisu dobili konkretne odgovore od Gender centra Vlade RS, Ombudsmena i drugih institucija, ali je poručila da jedno od objašnjenja govori o postojanju “70 rodova”.
Cimeša je podvukao da je ovaj zakon naslovljen kao zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, a da ne spominje rodno zasnovano nasilje, na šta mu je Ponjević navela jedan od članova zakona u kojem se taj pojam ipak spominje.
“Nije nam ideja da se bavimo ikakvom rodnom ideologijom. Kroz posao kojim se bavim, vrlo dobro znam koliko ima nasilja u porodici i nad ženama, i svega je više, a ovaj zakon je pokušaj da se unaprijedi zaštita”, istakao je Cimeša.
Članovi radne grupe su pojasnili kako oni nisu ovdje da odgovaraju na pitanja o terminologiji.
“Zašto profesori jezika i udruženja nisu u prethodnim zakonima bili aktivni. Cilj ovog okruglog stola je da dobijemo konstruktivne prijedloge, šta je to što ne valja i čime bi se ovaj zakon mogao unaprijediti. Krajnji cilj je zaštita žrtve i postupak izricanja hitnih mjera zaštite što je suštinski element”, poručeno je.
Iz Udruženja “Baštionik” su naveli da su u izradi nacrta zakona učestvovala navodno i neka udruženja koja se finansiraju iz stranih ambasada, prije svega SAD-a i Velike Britanije, i da “realizuju projekte na bazi rodne ideologije”.
Profesorka Ivanka Marković je navela da je još 2012. godine, dakle prije 12 godina, u zakonu u RS definisana norma o rodno zasnovanom nasilju, te poručila da je razočarana da se sad na ovaj način raspravlja o novom nacrtu zakona, kao i da Krivični zakonik RS sadrži pojmove u kojem se pominje rod i rodni identitet.
“Ta norma već postoji u našem pravnom prostoru, a nije bilo nikakve primjedbe”, kazala je Marković.
(MONDO)
