• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Izabela Marković za MONDO: Femicid nije napad na porodicu ili pojedinca, femicid je zaštita žene od nasilja

Autor Vesna Kerkez

Autorka prvog stručnog rada na temu femicida u BiH, pravnica Izabela Marković iz Banjaluke za MONDO govori o važnosti usvajanju zakona koji će štititi žene i objašnjava kako njegovo donošenje štiti, a ne ugrožava nikoga, pa ni "tradicionalne porodice".

 Izabela Marković, autorka prvog naučnog rada o femicidu u BiH Izvor: Slaven Petković, mondo.ba

Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u kojem se prvi put definiše femicid u Republici Srpskoj trebalo bi da bude usvojem u prvom kvartalu ove godine.

Nacrt je utvrđen početkom oktobra prošle godine, i prema riječima ministra pravde Miloša Bukejlovića, RS će njegovim usvajanjem postati pionir u zakonskoj zaštiti ne samo žrtava nasilja u porodici, čije su žrtve prema zvaničnim statistikama u preko 90 odsto slučajeva takođe žene, nego i nasilja prema ženama koje, u različitim oblicima i kontinuitetu, sve češće dovode do fatalnih ishoda.

Pravnica iz Banjaluke, Izabela Marković je autorka prvog stručnog rada u BiH na temu femicida i za MONDO govori o pomenutom zakonu, neophodnosti njegovog usvajanja, ali i samom pojmu femicid, njegovom tumačenju i predrasudama koje mnogi imaju.

- Prije nekoliko dana završila si master studije završnim radom na temu femicida. Ovo je prvi stručni rad kod nas na ovu temu. Da li je bilo teško pronaći relevantne izvore i sagovornike?

Master rad na temu "Femicid – rodno zasnovano ubistvo žena" sam odbranila na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci krajem januara ove godine. Početkom aprila 2023. godine, u vrijeme izbora teme, o femicidu se govorilo uglavnom u vezi sa konkretnim slučajevima ubistva žene, što je bio jedan od glavnih razloga da svoj master rad posvetim upravo ovoj problematici.

Naravno, veliku ulogu u svemu je imala moja mentorica prof. dr Milijana Buha, koja me je podržala i odobrila ovu temu. Međutim, tražeći materijale i izvore koje bih mogla iskoristiti u samom radu, uvidjela sam da na prostoru naše države nema radova koji se ovom problematikom bave sa naučnog aspekta, tako da sam većinu relevantne literature našla u zemljama regiona.

Sve ovo je na kraju rezultiralo time da je moj rad zapravo prvi stručni rad u Bosni i Hercegovini koji se bavi femicidom kao rodno zasnovanim ubistvom žene i pitanjima vezanim za njegovo normiranje i procesuiranje kako u našoj zemlji, tako i u regionu.

- I sam pojam "femicid" nije jasno definisan zvanično, pa možeš li pojasniti šta tačno podrazumijeva?

Iako se pojam femicid u literaturi spominje od 1801. godine, ne postoji jedinstvena definicija ovog pojma. Najčešće se spominje definicija koju je dala Dajana Rasel (Diana Russell), koja je prilikom svjedočenja o ubistvima žena na Međunarodnom tribunalu o krivičnim djelima protiv žena u Briselu 1976. godine rekla:

"Moramo da shvatimo da su mnoga ubistva (homicidi) u stvari femicidi. Moramo da prepoznamo da je pol u osnovi politike tih ubistava. Od spaljivanja vještica u prošlosti do novijeg široko rasprostranjenog običaja ubijanja ženskih beba u mnogim društvima ili do ubijanja žena 'u ime časti', shvatamo da femicid postoji i opstaje veoma dugo. Ali pošto se odnosi samo na žene, nije bilo posebnog imena za to sve dok termin femicid nije skovan".

Možda će vas zanimati

Pored navedene definicije, u literaturi se mogu naći i druge definicije femicida koje se uglavnom razlikuju po tome ko je bio učinilac ubistva žene. Tako se npr. femicid definiše kao ubistvo žene od strane intimnog partnera, od strane muškog intimnog partnera, od strane sadašnjih ili bivših partnera, od strane članova porodice, itd.

U suštini, femicid se može posmatrati kao kriminološki pojam koji se koristi za označavanje umišljajnog ubistva žene izvršenog od strane muškarca u čijoj osnovi stoje različiti motivi koje možemo svesti na mizoginiju ili želju da posjeduju ženu kao predmet kojim mogu da raspolažu.

- S obzirom da si tokom izlaganja analizirala i aktuelni Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, da li misliš da je taj nacrt dobro napisan i da li treba da bude usvojen?

Smatram da je neophodno da navedeni Nacrt bude usvojen u ovom obliku, jer bi njegovim stupanjem na snagu ’udarili temelj’ borbi protiv femicida u našoj državi, te bismo ponovo bili prvi u regionu kada su u pitanju zakoni koji omogućuju zaštitu od nasilja u porodici i nasilja nad ženama.

- Šta bi se konkretno promijenilo usvajanjem ovog zakona?

Ovaj zakon uređuje zaštitu od nasilja u porodici i porodičnoj zajednici, odnosno bavi se zaštitom žrtve nasilja, a ne propisivanjem sankcija prema učiniocu ove vrste djela. Samim usvajanjem oovg zakona femicid bi bio propisan kao najteži oblik i posljedica nasilja prema ženama, odnosno svako lišenje života žene izvršeno, u potpunosti ili djelimično, zbog njene pripadnosti ženskom polu ili smrt žene koja je posljedica radnji nasilja prema njoj, bez obzira na to da li je osumnjičeni za radnje nasilja član porodice ili drugo lice.

O proglašavanju femicida kao posebnog krivičnog djela ćemo moći govoriti ako dođe do eventualnih izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske. Međutim, ako pogledamo postojeći zakonski okvir koji se odnosi na krivično djelo teškog ubistva možemo vidjeti da postoji mogućnost da se lišenje života žene koje je motivisano mizoginijom ili nekim drugim sličnim razlozima podvede pod ovo krivično djelo, s tim što bi, sa kriminalnopolitičkog aspekta, bilo veoma značajno da se ta činjenica posebno naglasi u obrazloženju presude i da se adekvatno vrednuje prilikom odmjeravanja kazne.

Smatram da bi odgovor na vaše pitanje trebao da dođe od strane pravosudne zajednice, pogotovo što je uslov za primjenu bilo koje inkriminacije da svaki elemenat bića krivičnog djela mora biti dokazan, što može predstavljati problem prilikom dokazivanja femicida ako bi ono bilo definisano kao ubistvo žene zato što je žena.

Izvor: Slaven Petković, mondo.ba

- Neka domaća udruženja i organizacije su se pobunile protiv usvajanja zakona, i navele da će "žene na taj način neće biti dodatno zaštićene, već će biti ozakonjena rodna ideologija, pa će ovaj zakon štititi i osobe koje se osjećaju ili izjašnjavaju kao žene, a po prirodnom i biološkom polu to nisu". Šta misliš o ovoj inicijativi?

Smatram da ovakva reakcija dolazi prvenstveno iz nepoznavanja same materije i toga šta pojam femicid u suštini predstavlja, a što sam objasnila u prethodnim redovima. Nepojmljivo mi je da se u 21. vijeku na bilo koji način sabotira borba protiv nasilja nad ženama, pogotovo da se traži povlačenje ovog zakona, umjesto da se možda uputi neka konstruktivna kritika pa da se iznađe rješenje koje će podržati cjelokupna javnost Republike Srpske.

Naime, nijedna odredba ovog zakona ne pominje i ne uvodi "rodnu ideologiju" te nije jasno iz kojih normi se izvlači navedeni zaključak.

Možda će vas zanimati

Pored toga, pojedine izjave organizacija koje ste pomenuli pokazuju da one ne poznaju pozitivno zakonodavstvo Republike Srpske, jer da ga poznaju, znali bi da je Krivični zakonik Republike Srpske zabranio diskriminaciju ljudi po bilo kom osnovu, decidno navodeći u članu 139 (Povreda ravnopravnosti građana) da će se onaj ko na osnovu razlike u rasi, boji kože, vjeri, polu, rodu ili rodnom identitetu, jeziku, političkom ili drugom ubjeđenju, seksualnom opredjeljenju, nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, imovinskom stanju, rođenju ili socijalnom porijeklu, obrazovanju ili društvenom položaju ili nekom drugom ličnom svojstvu, uskrati ili ograniči slobodu ili pravo čovjeka utvrđeno ustavom, zakonom ili ratifikovanim međunarodnim ugovorom, ili ko na osnovu ove razlike daje građanima povlastice ili pogodnosti suprotno ustavu, zakonu ili ratifikovanom međunarodnom ugovoru, kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, kao i ono lice koje vrši proganjanje lica ili organizacija zbog njihovog zalaganja za ravnopravnost ljudi.

Pored toga, ovaj zakon definiše da je krivično djelo iz mržnje, djelo izvršeno u potpunosti ili djelimično zbog rasne, nacionalne ili etničke pripadnosti, jezika, vjerskog uvjerenja, boje kože, pola ili seksualnog opredjeljenja, zdravstvenog statusa ili rodnog identiteta nekog lica.

Postavlja se pitanje gdje su bile ove organizacije kada se prije nekoliko godina usvajao ovaj zakon, a zašto se javljaju sada? Odgovor na ovo pitanje, prema mom mišljenju, je ključ za rješenje problema. A odgovor na to pitanje bi trebale da daju ove organizacije, a ne predstavnici društva koji se zalažu za usvajanje zakona koji će obezbijediti optimalnu zaštitu žena od bilo kojeg oblika nasilja kroz pružanje podrške svih subjekata zaštite i primjenu hitnih mjera zaštite i zaštitnih mjera.

Izvor: Slaven Petković, mondo.ba

- Takođe, da li, po tvom mišljenju, femicid na bilo koji način "ugrožava tradicionalnu porodicu", kako je navedeno?

Prvenstveno bih voljela da neko iz organizacija potpisnica inicijative za povlačenje zakona objasne javnosti šta oni smatraju pod “tradicionalnom porodicom”? Da li je to porodica sačinjena od majke, oca i jednog, dva, tri ili više djece? U društvu u kojem mi živimo, gdje postoji mnogo samohranih roditelja, ili bračnih parova koji nemaju potomke zbog različitih životnih okolnosti, govoriti o “tradicionalnoj porodici” bez definicije je diskriminirajuće.

Femicid nije napad ni na porodicu ni na pojedinca, femicid je zaštita žene od nasilja, zaštita majke, kćerke, sestre, ujne, komšinice…

- Vjerujem da si se, radeći završni master rad se susrela sa užasnim primjerima, slučajevima, crnom statistikom. Šta ti je, kao mladoj ženi i osobi koja se aktivno bavi pravima žena, bilo najteže, ili najporaznije? Da li istim očima gledaš na naše društvo?

U posljednjem dijelu rada sam izvršila analizu sudske prakse kroz presude donesene u sudovima u BiH u slučajevima ubistva ili pokušaja ubistva u kojima je žrtva bila žena, a koja je otkrila odnos pravosudne zajednice prema femicidu.

Presude su pokazale da ne postoji senzibilitet pravosudne zajednice za ovu problematiku, jer osim što se ne primjenjuju, odnosno neadekvatno se primjenjuju postojeće krivičnopravne norme, posebno zabrinjava činjenica, da u presudama često ne možemo da dobijemo podatke o žrtvi, o njenim godinama, obrazovanju, da li je prethodno trpila nasilje, kao ni razlog ubistva, što na neki način ponovo viktimizuje žrtvu, ali i onemogućava kvalitetno praćenje sudske prakse.

Izvor: Slaven Petković, mondo.ba

Ovakva situacija samo potvrđuje tezu da se žrtvi rodno zasnovanog nasilja ne poklanja adekvatna pažnja u krivičnom postupku. Naprotiv, u jednoj presudi, sud motiv, koji stoji u osnovi femicida, navodi u kontekstu olakšavajućih okolnosti na strani učinioca, stvarajući od njega žrtvu jer on pati zbog toga što ga je supruga napustila pa ju je zbog toga pokušao ubiti.

Vezano za statistiku, pored toga što je jeziva moram da istaknem da je nepotpuna zbog nepostojanja jedinstvenih kriterija za prikupljanje podataka o femicidu. S tim u vezi, mogu sa sigurnošću reći da je statistička evidencija podataka o femicidu u Republici Srpskoj, a i u Bosni i Hercegovini, još uvijek neadekvatna, iako smo potpisnici Istanbulske konvencije koja predviđa obavezu vođenja statističke evidencije podataka o svim oblicima rodno zasnovanog nasilja, pa i o femicidu. Navedeno proizilazi iz činjenice da još uvijek nemamo podatke o ubistvima žena na osnovu kojih bismo mogli zaključiti da li je konkretno ubistvo žene femicid ili ne.

Izvor: Slaven Petković, mondo.ba

- Na koji način možemo i trebamo da djelujemo i nakon što zakon bude usvojen?

Problem femicida, odnosno problem rodno zasnovanog nasilja i femicida kao njegovog najtežeg oblika je multisektorski, te je potreban ozbiljniji pristup prevenciji i informisanju žena i djevojčica o tome koji su sve vidovi zaštite njihovih prava, te ohrabrivanje da potraže pomoć i zaštitu nadležnih i stručnih institucija ukoliko budu imale potrebe za tim.

Iskreno, malo se i pribojavam situacije koja može da nam se desi, a to je da će zakonodavna i izvršna vlast usvajanjem navedenog Zakona o sprečavanju od nasilja u porodici i nasilja prema ženama smatrati da je taj problem riješen i da su učinili sve što je potrebno da se ovaj fenomen iskorijeni u društvu. To naravno nije tako, i smatram da je definisanjem femicida, tj. lišenja života žene kao najtežeg oblika i posljedice nasilja prema ženama samo postavljen temelj za aktivnosti koje nas na ovom polju čekaju u budućnosti.

Pored obuke svih aktera koji su uključeni u institucionalnu borbu protiv ove vrste nasilja, smatram da mediji mogu odigrati jako veliku ulogu na način što će dati prostor stručnoj javnosti i na taj način informacije, koje mogu pomoći pri rješavanju nedoumica, učiniti dostupnim svima onima koji sa ovom temom nisu upoznati.

(MONDO/V.K.)

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 2

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Miljan

Zaustavite ovo drsko i bezobrazno pile. Dali ste mu medijski prostor, da ono kao novorođeno, određuje i definiše, šta je ispravno, a šta ne. Pri tome nije definisala pojam femicida. Tako je nasavjetovana. Dozvolili ste joj da pogazi starije i iskusnije iz struke, ili barem "ono" misli da je pogazilo. Gazeći sve pred sobom u interesu rodne ideologije , ono urušava baš tu tradicionalnu porodicu , čiji je nasljednik , možda i u prvom koljena. Tako mlado, a već bi da pametuje. I da predvodi. Ured sine. Polako. Smiri doživljaj. Ne može svagdje taj zapadnjački sindrom. Na porodicu nečeš.

Momo

@Miljan da si pročitao tekst zapitao bi se momčino jel onda samohrana majka i djeca nisu "tradicionalna porodica"? Šta su parovi koji ne mogu da imaju djecu? Ti nekom da određuješ, poklopi se

MONDO REPORTAŽE