Izbori bez mogućnosti izbora

Na listiću samo jedan kandidat: U ovih devet opština građani nemaju izbora

Autor Bojana Ninković

Prema preliminarnim kandidatskim listama za predstojeće lokalne izbore u BiH, građani devet opština u BiH neće imati izbora prilikom glasanja jer će na izbornom listiću biti samo jedan kandidat za načelnika.

AUBURN HILLS, MI - APRIL 30: A 'one way' sign is displayed outside of the Chrylser world headquarters on April 30, 2009 in Auburn Hills, Michigan. Chrysler failed to come to an agreement with all of its debt holders and announced they will be filing for bankruptcy. (Photo by Bill Pugliano/Getty Images)
Izvor: Bill Pugliano/Getty Images North America

U Republici Srpskoj riječ je opštinama Mrkonjić Grad i Jezero, dok su u FBiH opštine sa samo jednim kandidatom Domaljevac-Šamac, Orašje, Teočak, Olovo, Grude, Ravno i Usora.

U Mrkonjić Gradu jedini kandidat za načelnika je Dragan Vođević, dok je u opštini Jezero kandidat aktuelna načelnica Snežana Ružičić, oboje ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

U opštini Domaljevac - Šamac jedini kandidat je Stjepan Piljić (sadašnji načelnik), a u Orašju Marijan Oršolić, obojica kandidovani od strane HDZ-a BiH.

U Teočaku je Stranka demokratske akcije (SDA) kandidovala Tajiba Muminovića (sadašnji načelnik), dok je u Olovu jedini kandidat Đemal Memagić, takođe kandidat ove stranke i takođe aktuelni načelnik opštine. U opštini Grude kandidat je sadašnji načelnik Ljubo Grizelj, u Ravnom Andrija Šimunović (i on je načelnik) a u Usori Zvornimir Anđelić, koji kao i prethodno nabrojani želi još jedan mandat. Svu trojicu je kandidovao HDZ BiH.

Politički analitičar, Tanja Topić, smatra da je pojava gdje u opštinama postoji samo jedan kandidat za načelnika jako opasna i dokaz je da u BiH manjka pluralizma.

„To ni u kom slučaju ne možemo nazvati izborima. Takvo okruženje pokazuje demokratske deficite i manjak pluralizma. Izbori dakle ne postoje već ograničeno navođenje i opredjeljenje za ili protiv. To može ukazivati na dvije stvari - homogenizaciju građana oko jednog čovjeka ili stranke, a sa druge strane na nedostatak kvalitenih ljudi i onih koji politiku promišljaju, te rade u interesu kvalitetnog zivota u lokalnim sredinama,“ kaže Topićeva.

I jedno i drugo je, dodaje ona, opasno i pogubno za tu sredinu i njene stanovnike.

„Definitivno stvari treba mijenjati, ali pitanje je na koji način. Ljude ne možete pod prisilom natjerati da se kandiduju jer im narušavate njihovo osnovno demokratsko pravo, kao ni stranke. Opet sve ostaje u sferi političkog osvješćivanja, a znamo kako se u tom dijelu stvari sporo ili  gotovo nikako mijenjaju,“ naglasila je Tanja Topić.