Ako je suditi prema podacima CIK-a broj koalicija na lokalnim izborima svake godine je sve veći, a stručnjaci smatraju da je razlog to što su u strankama shvatili da je sve teže ući u vlast pojedinačno.
Ono što je takođe zanimljivo, kada su u pitanju podaci Centralne izborne komisije (CIK) o izbornim pokazateljima - lokalni izbori su od 2004. godine, sve više i više koštali, a jedini put kada im je "pala cijena" su bili oni održani 2016. godine.
Na lokalnim izborima 2004. godine ovjereno je bilo 18 koalicija, četiri godine kasnije čak 41 koalicija, na izborima 2012. ovjereno je 59 koalicija dok ih su na izborima 2016. godine ovjerene 103 koalicije.
Kada su u pitanju predstojeći lokalni izbori 2020. godine CIK je do sada ovjerio 90 prijava koalicija, ali ih se prijavilo 129.
"Centralna izborna komisija BiH je ovjerila 77 prijava koalicija u potpunosti, 45 prijava koalicija vraćeno je na uređenje i otklanjanje nedostataka a dok je sedam prijava odbijeno u cjelosti zbog neispunjavanja zakonskih uslova," stoji na zvaničnoj stranici CIK-a, a naknadno su saopštili da je ovjereno još 13 koalicija.
Za lokalne izbore 2004. godine je izdvojeno sedam miliona i 264 hiljada KM, a za izbore 2008. godine skoro četiri miliona više odnosno 11 miliona i 39 hiljada maraka.
"Za lokalne izbore 2012. godine izdvojeno je oko 12 miliona KM, dok su izbori 2016. godine koštali oko osam miliona KM," podaci su Centralne izborne komisije.
Politički analitičar iz Banjaluke, Tanja Topić kazala je da je očito da većina političkih aktera, ali i građana smatra da je politika najunosniji posao i otuda, kako kaže, veliko interesovanje.
"Za cijenu izbora se ne pita jer su očekivanja da će se ulaganje višestruko isplatiti. Kad smo kod koalicija, jasno je da postoji jedna osnovna linija podjele na vlast i opoziciju i sve je jasnije da stranke pojedinačno imaju manje izgleda ući u lokalne skupštine. Udruženi i ujedinjeni imaju veće izglede. Pojedinačni nastupi umanjuju šanse strankama u uslovima ovakve polarizacije u BIH i to po nekoliko osnova," naglasila je Topićeva.
Politički analitičar i bivši član CIK-a, Vehid Šehić,istakao je da je povećanje broja koalicija na lokalnim izborima, procjena rukovodstva političkih stranaka da li da na izbore idu samostalno ili kao dio koalicije.
"To nije nešto što treba posebno da zabrinjava. Ono što je zabrinjavajuće je veliki brojnezavisnih kandidata, kao i što postoje neke političke stranke lokalnog karaktera, a prijavili su učešće na izborima u drugih 30, 40 opština, što može upućivati na ono što ističemo kao veliki problem, a to je trgovina mjestima u biračkim odborima. Nerijetko stranke registruju nezavisne kandidate za koje se može utvrditi da na izborima nisu dobili nijedan glas, alioni ravnopravno učestvuju u žrijebanju za mjesta u biračkim odborima. To postaje biznis i zna se i cijena za mjesto u biračkom odboru zavisno od broja biračkih mjesta koja su dobili," upozorio je Šehić, te dodao da je ovo određena vrsta trgovine koja dovodi u pitanje Izborni zakon, koji jasno kaže da u biračkom odboru može biti jedan član jedne političke stranke.
Posredstvom ovakve vrste trgovine, smatra Šehić, dešava se da sva tri člana biračkog odbora budu iz iste političke stranke, što stavlja sumnju na samu regularnost izbora.