Odluka Centralne izborne komisije BiH da izbore prolongira za 15. novembar postala je glavna politička tema u "post-koronarnoj" Bosni i Hercegovini. Po mnogima je nelogična, nelegitimna, ali skoro svi će se složiti da je politička.
CIK je izbore odgodila za 15. novembar iako je po zakonu dopušten rok od 30 dana prolongiranja od redovnog termina, a to je 4. oktobar. U krovnoj izbornoj komisiji BiH imaju objašnjenje za to:
"S obzirom na to da 30. dan pada u srijedu, 4. novembra, a izbori u BiH se, u skladu sa zakonom, održavaju nedjeljom, a da se prva nedjelja /8. novembar/ podudara s vjerskim praznikom jednog od konstitutivnih naroda u BiH, održavanje izbora se pomjera za prvu narednu nedjelju, odnosno 15. novembar," pojašnjeno je izbornoj komisiji.
Zvanično, izbori su odgođeni zbog nedostatka finansijskih sredstava, odnosno novac nije obezbijeđen jer nije usvojen budžet institucija BiH.
Odluka CIK-a izazvala je većinom pravna i politička tumačenja, iako je to ovdje teško razdvojiti - kada se pravo istura kao argument zbog politike, a kada samo zbog odbrane zakona. U ovim prvim, pravnim tumačenjima, navodi se da je Odluka o odgađanju izbora suprotna Izbornom zakonu BiH.
Šehić: Nema novca, a raspisali poziv za javne nabavke?
Politički analitičar i bivši član Centralne izborne komisije BiH (CIK), Vehid Šehić upozorava da prilikom donošenja odluke o odgađanju izbora nije poštovan član 14.2 Izbornog zakona, a nije ni mogao biti primjenjen s obzirom na to da, da bi se donijela Odluka o odgađanju izbora, raspisali prijevremni ili ponovljeni izbori, prethodno moraju biti održani redovni izbori.
''Pošto redovni izbori nisu održani, nije se mogao primijeniti ovaj institut. Ono što posebno moram naglasiti je da nije čak ispoštovan ni rok koji je naveden u tom članu, da se odgođeni izbori moraju održati u pravilu za sedam dana od dana održavanja redovnih izbora, a najkasnije 30 dana od dana održavanja redovnih izbora. Vidimo da su oni probili taj rok od 30 dana, tako da je, po mom mišljenju, ta odluka apsolutno neprihvatljiva," istakao je Šehić za Mondo.
Napominje da ga je posebno začudilo to što je CIK praktično odmah nakon odluke o odgađanju izbora - Šehić podsjeća da su Izbori odloženi pod izgovorom da nisu obezbijeđena sredstva - donio odluku o raspisivanju javnih nabavki.
''Sredstva su obezbijeđena u budžetu, ali kako budžet nije usvojen, ona nisu operativna. Uvijek sam tvrdio da ne treba donositi nikakvu odluku o odlaganju izbora i da treba krenuti u proces javnih nabavki, međutim, u CIK-u su rekli da to neće uraditi dok se ne uplate sredstva, a onda su donijeli odluku da će se raspisati javni poziv zarad nabavke iako ni sada sredstva još uvijek nisu dostupna Centralnoj izbornoj komisiji. Zašto su to sada uradili a nisu uradili 7. maja kada su donijeli odluku o raspisivanju izbora? Na to može dati odgovor samo CIK, odnosno njegovi članovi," navodi Šehić.
Tadić: Ko kaže da je CIK nepristrasan - taj je bezobrazan
Odgovor na pitanja poznatog analitičara krije se možda baš u drugoj ''školi'' tumačenja ponašanja CIK-a. Nasuprot analizama koja se pozivaju na pravo, oni koji CIK gledaju kroz političku prizmu imaju nešto fleksibilniji pogled na ponašanje komisije. Izbori su osnovni izvor i "sveti gral" iz kojeg političke stranke crpe svoje pravo da rade na način kao što rade, a izborna podrška im je univerzalno opravdanje za mnoge poteze. S tim u vezi Centralna izborna komisija kao glavno tijelo koje utiče na izbornu utakmicu je mjesto gdje je poželjno imati politički uticaj.
Namjerna odluka da se prekrši izborni zakon, po nekima, svojevrsna je poruka od onih koji sada imaju najveći politički uticaj u tom tijelu.
"CIK je glavni organ za sprovođenje izbora. Ko vlada CIK-om može uticati na rezultat izbora, čak i do 10%. Mislim da bi bilo bezobrazno kada bi bilo ko rekao da je CIK BiH ikada bio nepristrasan," kaže Ognjen Tadić, delegat u Vijeću naroda Republike Srpske, inače član Demokratskog narodnog saveza.
Nekadašnji kandidat za predsjednika Republike Srpske sa zavidnim iskustvom izborne političke borbe, podsjeća da su od prvih poslijeratnih izbora 1996. godine privremenom izbornom komisijom BiH upravljali stranci i da su, citiramo, "redovno falsifikovali rezultate izbora, čak mijenjali izborna pravila nakon održavanja izbora."
"Kasnije, mada ne u tako drastičnom obliku kao stranci, domaće političke strukture nametale su svoj autoritet CIK-u. Shodno tome, imam utisak da ovom odlukom lideri SDA, SDS, DF i PDP (stranke koje su izglasale nove članove CIK-a) prosto šalju poruku da je novi šerif u gradu," kaže Tadić za Mondo.
Prema njegovom mišljenju CIK ima ovlašćenje da odgađa održavanje izbora i diskreciono pravo te institucije jeste da odluči kada to i zbog čega radi.
"Naravno, javnost ima pravo da prati rad CIK-a i zaključuje da li CIK radi ispravno", slaže se Tadić, ali primjećuje kako opravdanje "da se izbori odgađaju zbog nedostatka novca" nije realno, jer tih trideset dana prolongiranja ne otklanja taj problem.
Ognjen Tadić zaključuje da nema zakonom predviđenih uslova za dalje prolongiranje izbora, a da ne vidi većinu koja bi mogla izmijeniti Izborni zakon BiH, ali...
"U politici važi pravilo da nikada ne kažete nikada," , dodaje Tadić opasku između čijih riječi se iščitavaju godine iskustva na političkoj sceni u Republici Srpskoj i BiH.
Maksimović: Ko "drži" CIK, taj kontroliše izbore
Na ove riječi nadovezuje se i novinar Dragan Maksimović, koji zna da je u BiH nezahvalno bilo šta predviđati, ali misli da izbora neće biti i da je izglednija opcija da se oni održe početkom sljedeće godine, negdje u martu.
"Dakle, ne radi se o tome da li će izbori biti održani ili ne, da li ima novca ili ne, jer se on sutra može obezbjediti, već je riječ o dogovoru političkih stranaka koje su na vlasti (SNSD, SDA, HDZ BiH) da se upravo ovako ide u kampanju. Sve i da se održe izbori, stranke kojima ne odgovara izbor novih članova CIK-a osporavaće izbore ukoliko ne budu zadovoljni rezultatima. Nažalost, praksa govori da onaj ko drži CIK, kontroliše i izbore, što je suludo ako uzmemo u obzir da bi trebalo da se radi o potpuno nezavisnoj instituciji," kaže Maksimović.
Maksimović smatra da je odluka CIK-a motivisana samo potrebom da se ispoštuje zakonski okvir - ništa drugo.
"I kada su raspisani za 4. oktobar nije bilo nikakvih uslova za štampanje glasačkih listića niti su politički subjekti znali kada i kako krenuti u prikupljanje potpisa za registraciju," objašnjava i zaključuje da je u svakom slučaju, odluka da se izbori pomjere na 15. novembar u najmanju ruku nelegitimna jer je zakon propisao produženje roka u okviru 30 dana.
"Pravdati se vjerskim praznikom, koji je po pravoslavnom kalendaru svaki dan, je neozbiljno," misli Maksimović.
Vehid Šehić nije želio komentarisati na koji način će odluka CIK-a uticati na političke odnose, te čime je CIK bio motivisan da je donese, ali skreće pažnju "da su političke partije uvijek birale članove CIK-a."
"Oduvijek su se partije dogovarale koje će kandidate podržati, a koje neće, tako da to nije samo svojstveno sada, to se dešava otkada je počeo izbor članova CIK-a kroz Predstavnički dom Parlamenta BiH i uvijek je to bilo lobiranje za određene kandidate, i bili su dogovori političkih stranaka," naglasio je Šehić.
Na naše pitanje, da li Centralna izborna komisija može uticati na rezultate izbora, Šehić legalistički odgovara da je CIK dužan da provede izborni proces u skladu sa zakonom.
"Jako je teško optužiti CIK, koji sjedi u Sarajevu, da oni vrše malverzacije na biračkim mjestima, ali zasigurno snose dio odgovornosti za zakonitost provođenja izbornog procesa i sankcionisanja svih onih koji ne poštuju izborni zakon i porcedure izborne komisije," zaključuje analitičar.
SNSD uputio apelaciju
SNSD je zbog odluke o odgađanju izbora danas zvanično uputio Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Centralne izborne komisije BiH, potvrdio je portparol SNSD-a Radovan Kovačević. Rukovodstvo ove stranke odavno osporava i zakonitost izbora članova CIK-a, pa je i zbog toga zatraženo mišljenje od suda.
Predsjednik SNSD, Milorad Dodik, ranije je izjavio da prilikom izbora članova CIK (napomena: vidjeti antrfile) nije poštovano nekoliko stvari koje predviđa zakon: konkurs za članove Komisije, situacija da se biraju oni koji nisu politički angažovani, te da CIK koji je u mandatu ne "može da ode sa pozicije sve dok se ne implementiraju zadnji rezultati izbora," a to nije urađeno u FBiH.
"Izbori se trebaju održati u legalnoj i legitimnoj atmosferi, a to nije atmosfera u kojoj imate nelegitimno izabranu Komisiju. Spekulacije idu za tim da imate politički motivisanu Komisiju koja će služiti jednoj politici ili politkama kako bi mogli da bez ikakvih osnova kreiraju sam izborni rezultat, što je krajnji cilj", naveo je Dodik.
SDS: Ljute se što su izgubili kontrolu nad CIK-om
U opozicionim stranakama u RS, smatraju suprotno.
Članica Glavnog odbora SDS Aleksandra Pandurević u jutrošnjem saopštenju te stranke kaže da stvarni motiv SNSD i ostalih koji se bune zbog odgađana izbora "nije termin održavanja, nego gubitak kontrole nad Centralnom izbornom komisijom, čime su onemogućeni da nastave krađu izborne volje građana."
Ona smatra da je krajnja namjera takvog ponašanja da se blokadama članovi CIК primoraju na podnošenje ostavke i da se "sva nastala drama oko odgađanja izbora za sredinu novembra pravi iz razloga što predsjednicima SNSD i HDZ, Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću ne odgovara što su izgubili kontrolu nad izborima."
"SNSD je, da mu je bilo stalo da ne dođe do odlaganja izbora lako mogao spriječiti njihovo odlaganje. Imaju člana Predsjedništva BiH i predsjedavajućeg Savjeta ministra i samo je bilo dovoljno da obezbijede pare za održavanje izbora," navodi se u saopštenju.
"Ustavnom sudu se žale oni koji najviše spore odluke tog suda i to u vrijeme kada se pokušava donijeti Zakon o Ustavnom sudu," dodala je Pandurevićeva komentarišući pomenuti zahtijev SNSD-a upućen Ustavnom sudu BiH.