Konstrukcija mosta, oko kojeg se podigulo mnogo bure na relaciji Zagreb - Sarajevo - Banjaluka, uskoro će biti potpuno spojena. Završetak gradnje očekuje se naredne godine, kao i mosta na Savi kod Gradiške.
Hrvatski mediji objavili su da treba da se spoji još 18,5 metara konstrukcije i jug Hrvatske će fizički biti spojen sa ostalim dijelom zemlje. Postavljanje posljednjeg segmenta konstrukcije planirano je za noć između 28. i 29. jula.
Nakon što se i fizički most spoji do kraja, kreću dalji radovi na uređenju mosta i pristupnim saobraćajnicama. Kad most bude izgrađen, a to bi trebalo da se dogodi do kraja sljedeće godine, spadaće među pet najvećih evropskih mostova koji su izgrađeni početkom 21. vijeka.
Može izdržati udare vjetra preko 250 kilometara na sat, na ovom, inače vrlo vjetrovitom mjestu, sklonom pojačanim seizmičkim aktivnostima.
Glavni projektant mosta je slovenački inženjer građevine Marjan Pipenbaher sa svojim firmama "Ponting – Pipenbaher Consulting Engineers." Most gradi kineska firma "China Road and Bridge Corporation", a procijenjena vrijednost je više od 400 miliona evra. Konstrukcija mosta, kao i mnogi tehnički alati dopremljeni su brodovima iz Kine.
Ogroman dio sredstava za izgradnju dala je Evropska unija, ali je u maju ove godine Evropska komisija predstavila zakonske prijedloge koji bi, kako se navodi, trebalo da zaštite evropske firme od nepoštene konkurencije iz Kine. Kao jedan od primjera naveden je i Pelješki most koji sredstvima iz EU fondova grade kineske kompanije.
Dužina mosta je 2404 metra, ima 12 stubova između kojih je prema Neumu, odnosno Bosni i Hercegovini, ostavljen navigacioni koridor širok 200 i visok 55 metara tako da bi veći brodovi mogli proći u neumski zaliv, ali je takve posjete teško očekivati jer je ovaj dio Jadrana geografski povezan sa susjednim, Malostonskim zalivom i Malim morem, koji su 1983. godine proglašeni posebnim rezervatima prirode.
Radovi na izgradnji mosta zvanično su počeli ljeta 2018. godine uz protivljenje iz BiH zbog gabarita mosta i neriješene granice na moru sa Hrvatskom.
Kako je gradnja mosta ''odbranjena'' u NSRS.
U Banjaluci je u julu 2019. godine održana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj su poslanici podržali izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika da je po vitalne interese Republike Srpske veoma štetan zaključak o zvaničnom stavu BiH u vezi sa nastavkom izgradnje mosta Komarna-Pelješac.
Predsjedništvo BiH je prethodno zaključkom osporilo izgradnju mosta Komarna-Pelješac (čija izgradnja je već bila u poodmakloj fazi) glasovima Šefika Džaferovića i Željka Komšića, pa je Dodik zatražio zaštitu vitalnog interesa Republike Srpske. Istog tog dana je potpisan sporazum o gradnji mosta na Savi kod Gradiške, između Hrvatske i BiH (RS).
"Donošenje ovog zaključka za koji su glasali članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić na isti dan kada je potisan sporazum o gradnji mosta na Savi kod Gradiške ukazuje da šteta koja se želi proizvesti nije samo za Hrvatsku, već se indirektno želi ugroziti projekat pomenutog mosta koji je od vitalnog interesa za Srpsku", istakao je tada Dodik.
Most na Savi u Gradišci dug 426 metara i širok oko 23 trebalo bi da bude završen u maju sljedeće godine, a čelična konstrukcija preko rijeke biće spojena u avgustu ove godine.
U prethodnom sazivu Predsjedništva BiH u kojem su sjedili Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić bilo je govora o tužbi BiH protiv Hrvatske zbog gradnje mosta, ali je Ivanić u avgustu 2018. godine izjavio da se neće ići na preglasavanje unutar Predsjedništva, s obzirom da bi njegov glas bio presuđujući jer se smatralo da je Izetbegović za tužbu, a Čović protiv.