Region

Najskuplji sir na svijetu se pravi isključivo u Srbiji: Nije ni kravlji, ni kozji, a kilogram košta 1.300 evra

Potrebno je 25 litara mlijeka da bi se napravio kilogram sira što objašnjava njegovu cijenu.

Magareći sir se isključivo pravi u rezervatu Zasavica
Izvor: YouTube/Business Insider

Iako se to čini nevjerovatnim, najskuplji sir na svijetu nije kravlji ili kozji, već se pravi od magarećeg mlijeka.

Da stvar bude zanimljivija, sir pule se pravi u Srbiji prema tradicionalnom receptu koji se prenosi kroz vijekove, a cijena iznosi najmanje 1.300 evra po kilogramu.

Muža se sprovodi tri puta dnevno, isključivo ručno. S obzirom na to da tokom tog procesa daju samo male količine mlijeka, sir je izuzetno dragocjen.

Magareće mlijeko je specifično jer je bogato vitaminom C, sa sadržajem koji premašuje kravlje mlijeko čak 60 puta, dok ima veoma nizak procenat masti. Cijena za litar je oko 6.000 dinara.

Sir pule se odlikuje mekom mrvičastom teksturom i blago orašastim, slatkastim ukusom.

Proizvodi se u prirodnom rezervatu Zasavice u kojem se gaje magarci i mangulice. Proizvodnja ovog sira je sama po sebi vrlo skupa, te cijena ne čudi.

Potrebno je 25 litara mlijeka da bi se napravio kilogram sira, a ženka može da proizvede svega 1,5 do dva litra mlijeka dnevno u poređenju sa kravom gdje ta brojka ide i do 60 litara dnevno.

Potrebno je 25 litara magarećeg mleka da bi se napravio kilogram sira
Izvor: Stefan Stojanović

Nakon što se prikupi dovoljno mlijeka, sir se stavlja u kalupe od 50 grama i onda treba da stoji mjesec dana.

Pule se najviše koristi kao bogati dodatak jelima.

Balkanski i banatski magarci

Kao što je to slučaj sa većinom autohtonih rasa u Srbiji, tako se i broj domaćeg balkanskog magarca smanjuje, a na našim prostorima se razvila i vrsta banatskog magarca.

Stručnjaci su ispitivali jedinke, a DNK analiza je pokazala da se krupni primjerci genetski razlikuju od poznatog, balkanskog magarca, odnosno da pripadaju drugoj rasi.

Izvor: Stefan Stojanović

Time se može reći da najmanje 30 magaraca u rezervatu Zasavice pripada banatskoj rasi.

Pretpostavlja se da je banatski magarac najvjerovatnije na ove prostore dospeo u 18. vijeku, kada ih je carica Marija Terezija uvozila iz Španije kako bi špartali po vinogradima. Kako su manji od konja, a imaju jednaku snagu, bili su idealni za rad među čokotima vinove loze.

Izvor: Stefan Stojanović

Prvobitno su bili nastanjeni na samom sjeveru Vojvodine, a vremenom su se proširili i u Banatu. Te podatke potkrepljuje i činjenica da se decenijama održava tradicionalna sportska manifestacija trka magaraca u Bačkim Vinogradima nadomak Palića.

Sa oko 300 muznih magaraca farma u okviru Zasavice je najveća u jugoistočnoj Evropi.

(EUpravo zato)